Komentar zakona o upravnim sporovima

Dating > Komentar zakona o upravnim sporovima

Click here: ※ Komentar zakona o upravnim sporovima ※ ♥ Komentar zakona o upravnim sporovima

OBAVLJANJE REVIZIJE Članak 4. Civilni ročnik koji je imao prekid civilne službe zbog razloga navedenih u članku 23. Izvješće sadrži podatke o završenim postupcima, o postupcima koji su u tijeku te radnjama koje su poduzeli ili će ih poduzeti. Željka Dupelja i Vladimira Crnkovića et al.

Upravni sporovi pokrenuti do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama ovoga Zakona, osim kada je ovim Zakonom drugačije određeno. SKLAPANJE UGOVORA O RADU Zasnivanje radnog odnosa Članak 13. O zahtjevu za azil odlu? Povezivanje televizijskih i radijskih programa u mreže Članak 35. Najniža dob za zaposlenje Članak 21. Priznanje tužbenog zahtjeva Članak 42.

Ako re­gistrirani, odnosno evidentirani davate­lj usluga certificira­nja ne ispu­njava uvjete propisane ovim Zakonom i provedbenim propisima donesenim na teme­lju ovoga Zakona, državni službenik Ministarstva ovlašten za provedbu inspekcijskog nadzora donosi rješe­nje u upravnom postupku kojim se privremeno zabra­njuje dava­nje usluga certificira­nja. OPĆE ODREDBE Predmet Zakona o radu Članak 1.

ARHIVA BROJEVA - Županijski državni odvjetnik imenuje se iz redova državnih odvjetnika i zamjenika županijskog odvjetništva ili višeg odvjetništva, koji su najmanje pet godina obavljali državnoodvjetničku dužnost.

ZAKON O RADU I. OPĆE ODREDBE Predmet Zakona o radu Članak 1. Ovim se Zakonom uređuju radni odnosi u Republici Hrvat­skoj, ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom, koji je sklopljen i potvrđen u skladu s Ustavom te objavljen, nije drukčije određeno. Zabrana diskriminacije Članak 2. Izuzeci od zabrane diskriminacije Članak 3. Uznemiravanje i spolno uznemiravanje Članak 4. Naknada štete zbog diskriminacije Članak 5. U slučajevima diskriminacije iz članka 2. Teret dokazivanja u slučaju spora Članak 6. Ako osoba koja traži zaposlenje odnosno radnik u slučaju spora iznese činjenice koje opravdavaju sumnju da je poslodavac postupio protivno odredbama članka 2. Temeljne obveze i prava iz radnog odnosa Članak 7. Pojam radnika i poslodavca Članak 8. Dužnost poštivanja propisa u svezi s radnim odnosom Članak 9. Primjena općih propisa obveznoga prava Članak 10. Na sklapanje, valjanost, prestanak ili drugo pitanje u svezi s ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, a koje nije uređe­no ovim ili drugim zakonom, primjenjuju se u skladu s naravi toga ugovora opći propisi obveznoga prava. Sloboda ugovaranja i njezina ograničenja Članak 11. Primjena za radnika najpovoljnijeg prava Članak 12. Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno. SKLAPANJE UGOVORA O RADU Zasnivanje radnog odnosa Članak 13. Ugovor o radu na neodređeno vrijeme Članak 14. Ugovor o radu na određeno vrijeme Članak 15. Oblik ugovora o radu Članak 16. Obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu, odnosno pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu Članak 17. Obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove Članak 18. Obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu na izdvojenom mjestu rada Članak 19. Ova pitanja mogu se urediti ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom kojim su utvrđeni uvjeti rada kod poslodavca. Obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu, odnosno pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu u slučaju upućivanja radnika u inozemstvo Članak 20. Najniža dob za zaposlenje Članak 21. Poslovna sposobnost malodobnika za sklapanje ugovora o radu Članak 22. Zabrana rada malodobnika na određenim poslovima Članak 23. Ovlaštenje inspektora rada da zabrani rad malodobnika na određenim poslovima Članak 24. Posebni uvjeti za sklapanje ugovora o radu Članak 25. Obveza radnika da obavijesti poslodavca o bolesti ili nekim drugim okolnostima Članak 26. Podaci koji se ne smiju tražiti Članak 27. ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA, PRIVATNOSTI I DOSTOJANSTVA RADNIKA Obveze poslodavca u zaštiti života, zdravlja i ćudoređa radnika Članak 28. Zaštita privatnosti radnika Članak 29. Zaštita dostojanstva radnika Članak 30. Ova zaštita uključuje i poduzimanje preventivnih mjera. PROBNI RAD Ugovaranje i trajanje probnoga rada Članak 31. OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD Obveza obrazovanja i osposobljavanja za rad Članak 32. Pojam pripravnika i vrijeme na koje se može s njim sklopiti ugovor o radu Članak 33. Način osposobljavanja pripravnika Članak 34. Trajanje pripravničkoga staža Članak 35. Osposobljavanje pripravnika pripravnički staž traje najduže godinu dana, ako zakonom nije drukčije određeno. Stručni ispit Članak 36. Volonterski rad Članak 37. RADNO VRIJEME Puno radno vrijeme Članak 38. Nepuno radno vrijeme Članak 39. Skraćeno radno vrijeme Članak 40. Prekovremeni rad Članak 41. Raspored radnoga vremena Članak 42. Preraspodjela radnoga vremena Članak 43. ODMORI I DOPUSTI Stanka Članak 44. Dnevni odmor Članak 45. Tjedni odmor Članak 46. Radnik ima pravo na tjedni odmor nedjeljom u trajanju najmanje 24 sata neprekidno, a ako je prijeko potrebno da radi nedjeljom, mora mu se za svaki radni tjedan osigurati jedan dan odmora, u razdoblju određenom kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu. Najkraće trajanje godišnjeg odmora Članak 47. Utvrđivanje trajanja godišnjeg odmora Članak 48. Ništavost odricanja od prava na godišnji odmor Članak 49. Ništav je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora. Rok stjecanja prava na godišnji odmor Članak 50. Pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora Članak 51. Godišnji odmor u slučaju prestanka radnoga odnosa Članak 52. Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora Članak 53. Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima Članak 54. Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu Članak 55. Raspored korištenja godišnjeg odmora Članak 56. Plaćeni dopust Članak 57. Neplaćeni dopust Članak 58. Ostatak teksta pogledajte na ovoj adresi: ZAKON O AUTORSKOM PRAVU I SRODNIM PRAVIMA I. UVODNE ODREDBE Predmet Zakona? Autorsko pravo i srodna prava? ­koj osobi koja izvede djelo iz književnog ili umjetni? Objavljivanje, izdavanje, javnost i javno koriŠtenje? Ni jedna odredba ovoga Zakona o zaštiti srodnih prava ne smije se tuma? Ostvarivanje prava umjetnika izvo? AUTORSKO PRAVO Poglavlje 1. Zbirke i baze podataka? Naknada je prihod državnog prora? Ako ugovorom ili pravilima iz? Pojedini koautor ne može uskratiti svoj pristanak iz razloga koji je protivan na? Ako se ne postigne suglasnost svih koautora o objavljivanju, korištenju ili izmjeni njihovoga djela odluku o tome? Presumpcija autorstva i ostvarivanje autorskog prava kad autor nije poznat? SADRŽAJ AUTORSKOG PRAVA SadrŽaj prava? Moralna prava autora Pravo prve objave? Pravo na priznanje autorstva? Pravo na poŠtivanje autorskog djela i? Autor ima pravo usprotiviti se deformiranju, saka? To pravo imaju i autorovi nasljednici ako je to autor odredio oporukom, ili dokažu da je autor za života ovlašteno pokušao ostvariti to pravo ali je bio sprije? Ako korisnik prava na iskorištavanje autorskog djela to ne u? Imovinska prava autora Op? Iscrpljenjem prava distribucije ne prestaje pravo iznajmljivanja autorskog djela, pravo autora da odobri ili zabrani izvoz ili uvoz izvornika ili primjeraka djela u odre? U pogledu zbirki iscrpljenje prava distribucije se odnosi samo na daljnju prodaju. Autor se ne može odre? Naknadu za iznajmljivanje dužna je pla? Javno prikazivanje scenskih djela? Pravo javnoga scenskog prikazivanja isklju? Pravo javnog prenošenja je isklju? Pravo javnog prikazivanja isklju? Ako se radi o zatvorenoj osobnoj komunikaciji uvjeti za osobni prijam signala moraju biti usporedivi s onima za prijam signala za javnost. Pravo radiodifuzijskog reemitiranja isklju? Stavljanje na raspolaganje javnosti? Pravo stavljanja na raspolaganje javnosti isklju? Druga prava autora 3. Prava na naknadu Pravo na naknadu za reproduciranje autorskog djela za privatno ili drugo vlastito koriŠtenje? Ako se navedeni ure? Pravo na naknadu za javnu posudbu? Takvi primjerci moraju biti na uobi? Iznos koji pripada autoru? Odricanje od prava, prenosivost i ovrŠnost prava slije? Nakon smrti autora pravo slije? Pravo na dobivanje informacija? Autor ima pravo, tijekom razdoblja od tri godine od izvršene preprodaje njegova djela, zahtijevati od svake osobe iz? Ostala druga prava Pravo pristupa autorskom djelu? Pravo zabrane javnog izlaganja autorskog djela? AUTORSKO PRAVO U PRAVNOM PROMETU 4. Predmet ovrhe mogu biti samo imovinske koristi ste? Raspolaganje autorskim pravom osnivanjem prava iskoriŠtavanja? Pravo iskorištavanja može biti osnovano kao isklju? Ako se iz svrhe pravnog posla ne može utvrditi je li pravo osnovano kao isklju? Ne izvršava li nositelj isklju? Autor nema to pravo ako nositelj isklju? Kasnije osnivanje prava iskoriŠtavanja? Kasnije osnivanje prava iskorištavanja, pa makar i isklju­? Osnivanje daljnjih prava iskoriŠtavanja? Autor ne može uskratiti svoju suglasnost ako bi to bilo protivno savjesnosti i poštenju. Suglasnost nije potrebna ako je pravo iskorištavanja osnovano jedino radi ostvarivanja u korist autora. Raspolaganje autorskim pravom povjeravanjem ostvarivanja? Ostvarivati autorsko pravo za ra? Odricanje od autorskog prava? Autor se ne može odre? Ostatak teksta pogledajte na ovoj adresi: ZAKON O AZILU Glava I. Ovim se Zakonom propisuju na? Pojedini izrazi imaju, u smislu ovoga Zakona, sljede? Privremena zaštita je zaštita koja se pruža strancima u Republici Hrvatskoj koje zemlja njihovog podrijetla nije spremna ili nije u mogu? Tražitelj azila je stranac koji izrazi namjeru za podnošenje zahtjeva za azil odnosno stranac koji podnese zahtjev za azil. Azilant je izbjeglica kojemu je priznato pravo na azil na temelju odredaba ovoga Zakona. Maloljetnik bez pratnje je stranac koji nije navršio osamnaest godina života a koji se pri ulasku u Republiku Hrvatsku nalazi bez pratnje roditelja ili skrbnika, ili koji je ostao bez pratnje roditelja ili skrbnika nakon što je ušao u Republiku Hrvatsku. Boravište je mjesto u kojem se azilant nastanio s namjerom da tu živi. Strana putna isprava je putovnica osobna ili obiteljska , zajedni? Putna isprava za stranca je putna isprava za izbjeglice, putna isprava za osobe bez državljanstva i putni list za stranca. Zemlja podrijetla je zemlja? Ako osoba ima više od jednog državljanstva, zemlja podrijetla je svaka od zemalja? Vlada Republike Hrvatske utvr? Zabrana prisilnog udaljenja ili vra? Nije dopušteno prisilno udaljiti ili na bilo koji na? Zabrana prisilnog udaljenja ili vra? Pravo na azil ne? Pravo na azil ne? Ukoliko zaštita ili pomo? Pravo na azil ne? Tijela nadležna za odlu? O zahtjevu za azil odlu? Protiv rješenja Ministarstva unutarnjih poslova dopuštena je žalba Povjerenstvu Vlade Republike Hrvatske za rješavanje o žalbama tražitelja azila i azilanata u daljnjem tekstu: Povjerenstvo. Protiv rješenja Povjerenstva može se pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Republike Hrvatske. Povjerenstvo ima predsjednika i osam? Povjerenstvo je neovisno u svom radu. Povjerenstvo donosi Poslovnik o svom radu. Podnošenje zahtjeva za azil? Zahtjev za azil stranac podnosi u Prihvatilištu za tražitelje azi­la. Namjeru za podnošenje zahtjeva za azil stranac može izjaviti prilikom obavljanja grani? Ako se stranac nalazi na teritoriju Republike Hrvatske, na­mjeru za podnošenje zahtjeva za azil može izjaviti u svakoj policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji. Stranca koji izrazi namjeru za podnošenje zahtjeva za azil kod drugog državnog tijela, uputit? Izražavanjem namjere za podnošenje zahtjeva za azil smatra se svako traženje zaštite od proganjanja u smislu? Nezakonit ulazak u Republiku Hrvatsku? Izbjeglica koji nezakonito u? Tražitelju azila mora se omogu? Tražitelj azila mora biti upoznat s postupkom za dobivanje azila te s pravima i dužnostima koja ima u tom postupku kao i o mogu? Suradnja s Uredom UNHCR-a? O pitanjima koja se odnose na tražitelje azila i azilante, nad­ležna državna tijela sura? Nadležna državna tijela na zahtjev Ureda UNHCR-a dostav­ljaju obavijesti i statisti? Pravo na boravak tražitelja azila? Tražitelj azila ima pravo na boravak u Republici Hrvatskoj do okon? Ako tražitelj azila ne razumije jezik na kojemu se vodi postupak, osigurat? Žene — tražitelji azila? Na zahtjev žene — tražitelja azila, osigurat? Maloljetniku bez pratnje koji traži azil tijelo nadležno za poslove socijalne skrbi imenovat? Ministarstvo unutarnjih poslova vodit? Punoljetne poslovno nesposobne osobe? Punoljetnoj poslovno nesposobnoj osobi koja traži azil, prije po? Osobe navedene u stavku 1. Tražitelji azila dužni su poštivati Ustav, zakone i druge propise Republike Hrvatske. Tražitelji azila dužni su sura? Tražiteljima azila i azilantima zabranjeno je osnivanje, pridruživanje, potpomaganje i djelovanje u politi? Ministarstvo unutarnjih poslova može za potrebe provedbe ovoga Zakona prikupljati osobne podatke od tražitelja azila. Ministarstvo unutarnjih poslova može i bez suglasnosti tra­žitelja azila prikupljati podatke o njemu kod tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i podru? Tijela i osobe iz stavka 2. Osobni i drugi podaci prikupljeni tijekom postupka priznavanja azila predstavljaju službenu tajnu i ne? Iznimno, za tražitelja azila? Prikupljanje i korištenje podataka iz ovoga? PRAVA I OBVEZE TRAŽITELJA AZILA I AZILANATA PRAVA I OBVEZE TRAŽITELJA AZILA Prava tražitelja azila? Tražitelji azila imaju pravo na: — boravak, — osiguranje osnovnih uvjeta za život i smještaj, — zdravstvenu zaštitu, — osnovno školovanje, — nov? Prava iz stavka 1. Tražitelji azila dužni su: — odazvati se na pozive Ministarstva unutarnjih poslova i sura? Prihvatilište za tražitelje azila? U Prihvatilište za tražitelje azila u daljnjem tekstu: Prihvati­lište smještaju se stranci kojima je u tijeku postupak za priznavanje azila. Hrvatski Crveni križ, Hrvatski Caritas, UNHCR i druge organizacije koje se bave zaštitom prava izbjeglica mogu u Prihva­ti­liš­tu voditi odgojne, obrazovne i sli? Tražiteljima azila smještenim u Prihvatilište osiguravaju se osnovni uvjeti za život uklju? Tražitelji azila mogu primati razne oblike humanitarne po­mo­? Tražitelji azila koji posjeduju osnovna nov? Pravila boravka u Prihvatilištu odre? Tražitelji azila imaju pravo na zdravstvenu zaštitu. Opseg prava na zdravstvenu zaštitu odre? Djeca-tražitelji azila uživaju punu zdravstvenu zaštitu kao i hrvatski državljani. PRAVA I OBVEZE AZILANTA Prava azilanta? Azilant ima pravo na: — boravak, — smještaj, — rad, — zdravstvenu zaštitu, — školovanje, — slobodu vjeroispovijesti i vjerskog odgoja njihove djece, — spajanje uže obitelji, — pravo pristupa sudovima i pravo na pravnu pomo? Azilant je obvezan: — poštivati Ustav, zakone i druge propise Republike Hrvat­ske, — Ministarstvu unutarnjih poslova prijaviti boravište i pro­mjenu adrese stanovanja u roku od 8 dana. Boravak u Republici Hrvatskoj, u smislu ovoga Zakona, utvr­? Azilantima se osigurava smještaj prema mogu? Pravo na osiguranje smještaja izgubit? Pravo na zdravstvenu zaštitu? Azilanti imaju pravo na zdravstvenu zaštitu sukladno propisima koji reguliraju zdravstvenu zaštitu stranaca u Republici Hrvatskoj. Azilant ima pravo na osnovno, srednje i visoko školovanje pod istim uvjetima kao i hrvatski državljanin. Pravo na slobodu vjeroispovijesti i vjerskog odgoja djece? Pravo na spajanje obitelji? Azilantu koji boravi u Republici Hrvatskoj odobrit? Strancima navedenim u stavku 2. Pravo na spajanje obitelji strancu navedenom u stavku 2. Pravo pristupa sudovima i pravo na pravnu pomo? Azilant koji ne ostvaruje prihode, ne posjeduje imovinu i nema osobe koja ga je dužna i sposobna uzdržavati ima pravo na nov? Republika Hrvatska, u okviru svojih mogu? POSTUPAK PRIZNAVANJA AZILA Primjena Zakona o op? U postupku priznavanja azila primjenjuju se odredbe Zakona o op? Stranac koji podnese zahtjev za azil nema pravo podnijeti zahtjev za odobrenje boravka, sukladno propisima koji ure? Stranac koji je podnio zahtjev za azil, smjestit? Ako tražitelj azila posjeduje sredstva za uzdržavanje ili su mu smještaj i skrb osigurani na drugi na? Usluge smještaja tražitelja azila mogu obavljati i pravne i fizi? Tražitelju azila može se ograni? Kretanje se može ograni? Iznimno od stavka 3. Protiv rješenja Ministarstva unutarnjih poslova tražitelj azila može izjaviti žalbu Povjerenstvu u roku od 8 dana. Povjerenstvo u roku od 8 dana donosi rješenje o žalbi. Zahtjev za azil odbacit? Rješenje o žalbi Povjerenstvo donosi u roku od 30 dana, ra? Zahtjev za azil odbit? Protiv rješenja kojim je zahtjev odbijen kao o? Rješenje o žalbi iz stavka 2. Prijevara i zlouporaba postupka? Pod prijevarom i zlouporabom postupka smatra se slu? Postupak za priznavanje azila obustavlja se bez obzira u kojoj je fazi, ako: — tražitelj azila odustane od zahtjeva za azil, — se tražitelj azila bez opravdanog razloga ne odazove na poziv Ministarstva unutarnjih poslova na usmeno saslušanje, — tražitelj azila bez opravdanog razloga pravodobno ne izvijesti Ministarstvo unutarnjih poslova o promjeni svoje adrese, ili na drugi na? Sudjelovanje drugih osoba u postupku priznavanja azila? U postupku priznavanja azila javnost je isklju? U postupku priznavanja azila moraju sudjelovati: — zakonski zastupnik ili skrbnik maloljetnika bez pratnje, — skrbnik punoljetne poslovno nesposobne osobe. Iznimno iz stavka 1. Postupak pred Upravnim sudom? Za podnošenje tužbe i postupak pred Upravnim sudom primjenjuju se odredbe zakona koji ure? Ministarstvo unutarnjih poslova rješenjem? Tražitelja azila kojemu je zahtjev za azil odbijen, odba? POTVRDE I ISPRAVE Izdavanje potvrda, isprava i viza? Ministarstvo unutarnjih poslova izdat? Ministarstvo unutarnjih poslova izdat? Privremeno zadržavanje stranih isprava? Ministarstvo unutarnjih poslova može tražitelju azila i azilantu, po izdavanju potvrda i isprava navedenih u? Navedene isprave mogu se zadržati: — do prestanka statusa azilanta, — dok postoje razlozi za njihovo zadržavanje. O privremenom zadržavanju stranih isprava izdaje se potvrda. Iskaznica tražitelja azila služi kao dokaz o podnošenju zahtjeva za azil i dozvole boravka u Republici Hrvatskoj do okon? Iskaznica tražitelja azila izdaje se i? Putna isprava za azilanta? Putna isprava za azilanta izdaje se na zahtjev azilanta. Putna isprava za azilanta izdaje se na rok od 2 godine. Zahtjev za izdavanje putne isprave za azilanta podnosi zakonski zastupnik ili skrbnik za osobe mla? Maloljetna osoba ima pravo na putnu ispravu za azilanta, ali može biti i registrirana u putnoj ispravi svoga zakonskog zastupnika ili skrbnika sve dok ne navrši 15 godina života. Osobna iskaznica za azilanta? Osobna iskaznica za azilante izdaje se na rok od 5 godina. Iskaznica tražitelja azila, putna isprava za azilanta i osobna iskaznica za azilanta moraju se vratiti Ministarstvu unutarnjih poslova, po okon? PRIVREMENA ZAŠTITA Odobravanje privremene zaštite? Privremena zaštita odobrava se strancima koji masovno dolaze u Republiku Hrvatsku iz zemlje u kojoj je zbog rata ili njemu sli? Strancima iz stavka 1. Ocjenu stanja o potrebi pružanja me? Nadležnost za odobravanje i vrijeme trajanja privremene zaštite? Privremenu zaštitu odobrava Ministarstvo unutarnjih poslova na vrijeme od šest mjeseci. Privremena zaštita može se produžavati na vrijeme od šest mjeseci ako postoje opravdani razlozi za njezino odobravanje, a sveukupno može trajati najduže tri godine. Strancu prestaje privremena zaštita: — protekom vremena za koje je odobrena, — prestankom postojanja razloga za privremenu zaštitu, — kada napusti Republiku Hrvatsku, — ako mu je zaštita odobrena na temelju drugog zakona ili me? Prava i obveze stranaca pod privremenom zaštitom? Stranac kojemu je odobrena privremena zaštita u Republici Hrvatskoj ima pravo na: — boravak, — osnovne uvjete za život i smještaj, — zdravstvenu zaštitu, — osnovno i srednje školovanje, — pravnu pomo? Pravo na spajanje obitelji? Iznimno, uz prava propisana? Pravo na spajanje obitelji ima maloljetno dijete koje nije zasnovalo vlastitu obitelj, i bra? Smještaj stranaca pod privremenom zaštitom? Strancima kojima je odobrena privremena zaštita osigurava se smještaj u skladu s mogu? Iskaznica stranca pod privremenom zaštitom? Strancu kojem je odobrena privremena zaštita izdaje se iskaz­nica. Odredbe ovoga Zakona, koje se odnose na azilante, na odgovaraju? Stranac koji tijekom trajanja privremene zaštite podnese zahtjev za azil, ne može koristiti prava tražitelja azila dok mu privremena zaštita traje. O tražiteljima azila, azilantima, strancima pod privremenom zaštitom, putnim ispravama za azilante, iskaznicama tražitelja azila, osobnim iskaznicama azilanta i iskaznicama osoba pod privremenom zaštitom, vizama i privremeno zadržanim putnim i drugim ispravama vode se evidencije. Evidencije iz stavka 1. OVLASTI ZA DONOŠENJE PROPISA? Vlada Republike Hrvatske imenovat? Ministar unutarnjih poslova donosi propise o: — na? Ministar unutarnjih poslova na prijedlog ministra nadležnog za poslove socijalne skrbi donosi propise o smještaju tražitelja azila, azilanata i osoba pod privremenom zaštitom. Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi donosi propise o visini nov? Prijelazne i zavrŠne odredbe? Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti odredbe? Zakona o kretanju i boravku stranaca »Narodne novine« br. Stranci koji su po Zakonu o kretanju i boravku stranaca stekli status izbjeglice, danom stupanja na snagu ovoga Zakona stje? Ovaj Zakon stupa na snagu 1. HRVATSKI SABOR Predsjednik Hrvatskoga sabora Zlatko Tom? ZAKON O BANKAMA I. Ovim se Zakonom ure? »banka« ili izvedenicu te rije? »banka« ili izvedenicu te rije? Bankovne usluge su primanje nov? Bankovne usluge može pružati: 1 banka koja od Hrvatske narodne banke dobije odobrenje za pružanje tih usluga, 2 banka države? Zabrana pruŽanja bankovnih usluga? Bankovne usluge smiju pružati samo osobe iz? Banka ne smije obavljati druge usluge osim bankovnih usluga iz? Sudjelovanje i kvalificirani udjel? PRIMJENA ODREDABA ZAKONA O TRGOVA? KIM DRUŠTVIMA Primjena odredaba Zakona o trgova? Na banke se primjenjuju odredbe Zakona o trgova? TEMELJNI KAPITAL I DIONICE BANKE Temeljni kapital banke? Najmanji iznos temeljnog kapitala potreban za osnivanje banke jest 40 milijuna kuna. Krediti i jamstva za stjecanje dionica, odnosno udjela? Ukupan iznos takvih kredita i jamstava ne smije prelaziti 10 posto temeljnog kapitala banke. Banka ne smije imati u svom temeljnom kapitalu povlaštenih dionica više od jedne? ARI BANKE Zabrana stjecanja dionica banke? Banka ili druga financijska institucija u kojoj neka banka ima udjel ve? Suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela? Pravne posljedice stjecanja bez suglasnosti? UPRAVA I NADZORNI ODBOR BANKE Uprava banke? Oduzimanje suglasnosti za obavljanje funkcije? NadleŽnosti nadzornog odbora banke? Osim nadležnosti koje nadzorni odbor ima prema Zakonu o trgova? Osim dužnosti i odgovornosti? PRUŽANJE BANKOVNIH I OSTALIH FINANCIJSKIH USLUGA III. ODOBRENJE ZA PRUŽANJE BANKOVNIH I OSTALIH FINANCIJSKIH USLUGA Odobrenje za rad? Danom upisa nove banke u sudski registar banke koje se spajaju prestaju postojati, a njihova odobrenja za rad prestaju važiti. Zahtjev za izdavanje odobrenja za pruŽanje bankovnih i ostalih financijskih usluga? DonoŠenje odluke o odobrenju za pruŽanje bankovnih i ostalih financijskih usluga? Ukoliko je zahtjev nepotpun, banka može dopuniti zahtjev s traženom dokumentacijom ili dodatnim informacijama u roku koji odredi Hrvatska narodna banka, s tim da krajnji rok za donošenje i obavijest o odluci ne može biti duži od dvanaest mjeseci od dana primitka zahtjeva. Odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za pruŽanje usluga? Prestanak vaŽenja odobrenja za pruŽanje bankovnih usluga? Razlozi za oduzimanje odobrenja za rad? PRUŽANJE BANKOVNIH I OSTALIH FINANCIJSKIH USLUGA IZVAN PODRU? JA REPUBLIKE HRVATSKE III. Pružanje usluga u državi? PruŽanje usluga u drŽavi? Ona mora uz obavijest priložiti: 1 opis djelatnosti koje? Hrvatska narodna banka mora obavijestiti nadležno nadzorno tijelo države? Neposredno pruŽanje usluga u drŽavi? Ona uz obavijest mora priložiti opis djelatnosti koje? Nadzor nad pruŽanjem usluga u drŽavi? Ovlaštene osobe Hrvatske narodne banke mogu uz jednake uvjete sudjelovati u nadzoru koji provodi nadležno tijelo države? Hrvatska narodna banka mora odmah obavijestiti nadležno nadzorno tijelo države? Pružanje usluga u inozemstvu PruŽanje usluga u inozemstvu? Predstavništvo banke PredstavniŠtvo banke? PODRUŽNICE I SLOBODA PRUŽANJA BANKOVNIH I OSTALIH FINANCIJSKIH USLUGA OD STRANE BANAKA DRŽAVA? LANICA EUROPSKE UNIJE Banka drŽave? Nadzor nad podruŽnicom banke drŽave? Nadzorne mjere nad bankom ili podruŽnicom banke drŽave? OBAVLJANJE DJELATNOSTI STRANIH BANAKA III. Podružnice stranih banaka PruŽanje usluga stranih banaka? Osnivanje i prestanak podruŽnice? Primjena drugih odredaba ovoga Zakona? Sustav osiguranja uloga podruŽnica strane banke? Ostatak teksta možete pro? TEMELJNE ODREDBE Članak 1. Ovim se Zakonom uređuju prava i dužnosti osoba koje svoju građansku dužnost vojne obveze obavljaju u civilnoj službi u daljnjem tekstu: civilna služba. Civilnu službu obavljaju osobe koje zbog svojih vjerskih ili moralnih nazora u daljnjem tekstu: prigovor savjesti nisu pri­prav­ne sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u Oružanim snagama Republike Hrvatske. Te su osobe obvezne obavljati druge dužnosti određene ovim Zakonom u daljnjem tekstu: civilni obveznici. Civilni obveznik je svaki muškarac sposoban za vojnu službu koji se vodi u vojnoj evidenciji nadležnog ureda za obranu novak, ročnik i pričuvnik , kojem je Povjerenstvo za civilnu službu u daljnjem tekstu: Povjerenstvo odobrilo obavljanje ci­vil­ne službe. Civilna služba traje 8 mjeseci. Osam sati provedenih u obavljanju civilne službe računa se kao jedan dan u civilnoj službi. Civilna služba obavlja se u pravnim osobama koje obavljaju znanstvenu, obrazovnu, odgojnu, kulturnu, športsku, socijalnu, zdravstvenu, sanitarnu ili humanitarnu djelatnost u Republici Hrvatskoj te u državnim tijelima i tijelima jedinice lokalne i po­dručne regionalne samouprave u daljnjem tekstu: pravne osobe i tijela. Pravne osobe i tijela iz stavka 1. Pri određivanju pravnih osoba i tijela iz stavka 2. Civilni obveznik će u pravilu obavljati civilnu službu u mjestu u kojem boravi, a ako to nije moguće, u mjestu koje je što bliže njegovom boravištu. Civilni se obveznik za vrijeme obavljanja civilne službe upućuje, u pravilu, na poslove koji odgovaraju njegovom znanju, stručnoj spremi i sklonostima ukoliko za takve poslove postoji potreba u pravnoj osobi ili tijelu kamo se upućuje na obavljanje civilne službe. Civilnog obveznika ne smije se uputiti u pravnu osobu ili tijelo gdje je u vrijeme upućivanja bio zaposlen ili gdje je radio godinu dana prije upućivanja u civilnu službu. Civilni obveznici za vrijeme obavljanja civilne službe obav­ljaju sve poslove iz djelatnosti pravne osobe ili tijela gdje su na civilnoj službi koje im odlukom odredi ovlaštena osoba u toj prav­noj osobi ili čelnik u tom tijelu, s tim da im se ne može odrediti obavljanje poslova za čije se obavljanje traži viša stručna sprema i dulje radno iskustvo od onog koje civilni obveznik ima. Civilni obveznik dužan je za vrijeme civilne službe obavljati poslove prema rasporedu obavljanja poslova u toj pravnoj osobi ili tijelu rad u smjenama, noćni rad i sl. NOVAČKA OBVEZA Članak 5. Novačka obveza nastaje u kalendarskoj godini u kojoj gra­đanin navršava 18 godina i traje do stupanja u civilnu službu, odnosno do prevođenja u pričuvni sastav ili do prestanka civilne obveze u skladu s odredbom članka 37. Nadležni ured za obranu dužan je novaka prilikom upisa u vojnu evidenciju pisanim putem cjelovito upoznati s njegovim ustavnim i zakonskim pravima da može na temelju prigovora savjesti podnijeti zahtjev za civilnu službu. Novačenje i ocjenu zdravstvene sposobnosti novaka za civil­nu službu provode novačka povjerenstva Ministarstva obrane. Zahtjev za civilnu službu zbog prigovora savjesti može podnijeti novak nakon novačenja, ročnik za vrijeme služenja vojnog roka, te pričuvnik tijekom obveze služenja u pričuvnom sastavu. Zahtjev novaka za civilnu službu podnijet prije 27. Ako novak podnese zahtjev za civilnu službu nakon primit­ka poziva za služenje vojnog roka, ne odgađa se njegov odlazak na služenje vojnog roka. Novaku koji zahtjev za civilnu službu podnese u roku koji onemogućava njegovo upućivanje na civilnu službu do isteka kalendarske godine u kojoj navršava 27 godina, produljuje se novačka obveza do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 30 godina, o čemu rješenje donosi nadležna uprava za obranu. Žalbu protiv rješanja iz stavka 4. Dužnosti obavljanja civilne službe oslobađa se novak: 1. Na obavljanje civilne službe ne upućuje se: 1. Novak koji zbog razloga navedenih u stavku 1. Novak osuđen na kaznu maloljetničkog zatvora ili bezuvjetnu zatvorsku kaznu, zbog kaznenog djela, može za vrijeme ratnog stanja ili stanja neposredne ugroženosti države biti upućen u civil­nu službu, ako mu je odgođeno izdržavanje kazne. O postojanju smetnji za upućivanje novaka na civilnu službu iz stavka 1. Obavljanje civilne službe može se na zahtjev novaka odgoditi najviše do jedne godine, a najkasnije do 30. Novaku se može na osobni zahtjev i na zahtjev Hrvatskog olimpijskog odbora, odnosno pripadajućeg nacionalnog športskog saveza odgoditi civilna služba najviše do 1 godine, a najkasnije do 30. O odgodi obavljanja civilne službe iz stavka 1. Novak koji je upisan na visoko učilište ne upućuje se na obavljanje civilne službe za vrijeme školovanja, najkasnije do 30. Novak koji je upisan na visoko učilište dužan je, u skladu sa stavkom 1. Novake iz stavka 2. POSTUPAK ODOBRENJA ZAHTJEVA ZA CIVILNU SLUŽBU Članak 11. Obavljanje poslova civilne službe u djelokrugu je ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi. Postupak o zahtjevu za civilnu službu provodi Povjerenstvo. Povjerenstvo rješenjem imenuje ministar nadležan za poslove socijalne skrbi na vrijeme od četiri godine. Povjerenstvo ima predsjednika i 2 člana koje čine: predstavnik Ministarstva obrane, Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave i Ministarstva rada i socijalne skrbi. Predsjedniku i članovima Povjerenstva određuju se zamjenici. Predsjednik i njegov zamjenik ne mogu biti predstavnici Ministarstva obrane. Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi donijet će pravilnik kojim će se urediti način rada Povjerenstva, način obav­ljanja administrativno-tehničkih poslova za rad Povjerenstva, kao i druga pitanja značajna za rad Povjerenstva. Novak koji smatra da zbog prigovora savjesti nije pripravan sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u Oružanim snagama Republike Hrvatske članak 1. Novak je dužan u svojem zahtjevu navesti traži li civilnu službu zbog vjerskih ili moralnih nazora. Povjerenstvo će odbiti zahtjev za civilnu službu iz sljedećih razloga: 1. Povjerenstvo o zahtjevu novaka za civilnu službu odlučuje rješenjem kojim odobrava ili odbija njegov zahtjev za civilnu službu. Rješenje iz stavka 1. Povjerenstvo može ovlastiti stručnu službenu osobu ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi za poduzimanje svih ili pojedinih radnji u postupku prije donošenja rješenja i da o tome podnosi pismeno izvješće Povjerenstvu. Ukoliko se novak upućuje na civilnu službu istodobno kada se odobrava i njegov zahtjev za civilnu službu, u rješenju se navodi, uz osobne podatke novaka, naziv i sjedište pravne osobe ili tijela u koje se novak upućuje na civilnu službu, datum kada je dužan započeti obavljati civilnu službu i trajanje civilne službe. Ako se rješenjem samo odobrava zahtjev novaka za civilnu službu, a novak se naknadno upućuje na civilnu službu, u rješenju iz stavka 4. U rješenju kojim se odbija zahtjev za civilnu službu Povje­renstvo će navesti razloge zbog kojih zahtjev nije odobren. Protiv rješenja Povjerenstva može se izjaviti žalba Povjerenstvu za žalbe u roku od 15 dana od dana primitka rješenja. Žalba izjavljena protiv rješenja Povjerenstva odgađa izvrše­nje rješenja, osim u slučajevima određenim ovim Zakonom. Povjerenstvo za žalbe imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi, na vrijeme od četiri godine. Povjerenstvo iz stavka 1. Predsjedniku i članovima imenuju se zamjenici. Povjerenstvo za žalbe dužno je donijeti rješenje o žalbi i dostaviti ga podnositelju zahtjeva u roku od 30 dana od dana predaje žalbe. Rješenje Povjerenstva za žalbe je konačno. Ako je Povjerenstvo za žalbe u povodu žalbe izmijenilo prvostupanjsko rješenje u korist žalitelja, novak postaje civilni obveznik te Povjerenstvo donosi rješenje o upućivanju novaka na civilnu službu u određenu pravnu osobu ili tijelo u smislu članka 14. Ako je Povjerenstvo za žalbe odbilo žalbu, novak postaje obveznik vojne službe sukladno odredbama Zakona o obrani. Protiv rješenja Povjerenstva može se pokrenuti upravni spor. Novak koji prije upućivanja u civilnu službu pisano izjavi da više ne odbija sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u Oružanim snagama Republike Hrvatske, upućuje se na služenje vojnog roka. Povjerenstvo će u tom slučaju ukinuti rješenje kojim se novaku odobrava zahtjev za civilnu službu, o čemu obavje­štava nadležni ured za obranu. Zahtjev za odgodu civilne službe iz članka 9. Rješenjem Povjerenstva kojim se odobrava zahtjev za odgodu civilne službe određuje se do kada se odgađa civilna služba, o čemu se obavještava nadležni ured za obranu. Ako je zahtjev za civilnu službu podnio ročnik tijekom izvršavanja vojne službe, odnosno pričuvnik nakon uručenja poziva za vojnu službu, Povjerenstvo je dužno riješiti zahtjev u roku od 30 dana od dana primitka. Ako Povjerenstvo odobri zahtjev za civilnu službu iz stavka 1. U svim pitanjima postupka rješavanja zahtjeva za civilnu službu koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku. OBAVLJANJE CIVILNE SLUŽBE Članak 21. Novak je dužan doći u pravnu osobu ili tijelo u vrijeme određeno u rješenju iz članka 14. Obavljanje civilne službe počinje danom dolaska novaka u pravnu osobu ili tijelo o čemu pravna osoba ili tijelo odmah obavještava Povjerenstvo. Od dana dolaska u pravnu osobu odnosno tijelo novak postaje civilni ročnik. Pravna osoba ili tijelo iz stavka 2. Ako civilni ročnik za vrijeme obavljanja civilne službe podnese zahtjev za ukidanje rješenja kojim mu je odobren zahtjev za civilnu službu, upućuje se na redovno služenje vojnog roka. Obavljanje civilne službe prekida se: 1. Rješenje o prekidu civilne službe iz stavka 1. Iznimno od odredbe stavka 1. Civilnom ročniku koji je ocijenjen privremeno nesposobnim za civilnu službu može se samo jedanput prekinuti civilna služba. Civilni ročnik, kojemu bi i drugi put trebalo prekinuti civilnu službu zbog toga što je ocijenjen privremeno nesposobnim za civilnu službu, prevodi se u pričuvni sastav bez obzira na to koliko je vremena proveo na obavljanju civilne službe. Civilni ročnik koji je imao prekid civilne službe, u skladu s odredbama ovoga Zakona, uputit će se na obavljanje civilne službe nakon prestanka razloga zbog kojih mu je prekinuto obav­ljanje civilne službe, a najkasnije do 30. Civilni ročnik koji je imao prekid civilne službe zbog razloga navedenih u članku 23. Civilni ročnik koji je imao prekid civilne službe zbog razloga navedenih u članku 23. Civilnom ročniku se može na osobni zahtjev prekinuti obavljanje civilne službe zbog smrti ili teške bolesti u obitelji, odnos­no zbog prirodnih nepogoda ili drugih nesreća, ako bi njegova obitelj bila dovedena u težak položaj zbog njegove odsutnosti — dok postoje ti razlozi, a najdulje jednu godinu. Civilnom ročniku — vrhunskom športašu može se na osobni zahtjev i na zahtjev Hrvatskog olimpijskog odbora, odnosno pripadajućega nacionalnoga športskog saveza privremeno prekinuti obavljanje civilne službe radi njegovog sudjelovanja na Olimpijskim i Mediteranskim igrama, Univerzijadi, svjetskim i europskim prvenstvima, svjetskim i europskim kupovima, među­narodnim natjecanjima mladeži Europski olimpijski festival mladeži-EYOF, Svjetske igre mladeži-WYG, Igre mladeži Alpe-Jadran , službenim međunarodnim natjecanjima i državnim prvenstvima, do njihovog završetka. O razlozima za prekid civilne službe iz stavka 1. Rješenje o upućivanju na civilnu službu civilnog ročnika kojem je prekinuto obavljanje civilne službe po odredbama članka 23. Rješenjem iz stavka 1. Civilnog ročnika kojemu je po bilo kojem zakonskom temelju prekinuto obavljanje civilne službe, Povjerenstvo ne upućuje na obavljanje civilne službe ako mu je do kraja obav­ljanja civilne službe ostalo manje od 30 dana te se prevodi u pričuvni sastav s danom prekida civilne službe. Civilni ročnik se može tijekom obavljanja civilne službe premjestiti u drugu pravnu osobu ili tijelo: 1. U slučaju zahtjeva za premještaj iz stavka 1. O premještaju civilnog ročnika odlučuje Povjerenstvo rješenjem. U vrijeme obavljanja civilne službe ne ubraja se: 1. Ako civilni ročnik, bez opravdanog razloga, ni tridesetprvog dana pošto je to morao učiniti ne počne obavljati civilnu službu ili ako neopravdano izostane sa civilne službe dulje od 30 dana neprekidno, smatrat će se da je odustao od zahtjeva za civilnu službu. U slučaju iz stavka 1. Žalba protiv rješenja iz stavka 2. Civilni ročnik koji obavi civilnu službu postaje civilni pričuvnik. Pravna osoba ili tijelo u kojem je civilni ročnik obavio civilnu službu dostavit će o tome pisanu obavijest nadležnom uredu za obranu koji donosi rješenje o prevođenju civilnog ročnika u pričuvni sastav i o tome obavještava Povjerenstvo. Obvezi obavljanja civilne službe u pričuvnom sastavu podliježu: 1. Pripadnici pričuvnog sastava u daljnjem tekstu: civilni pri­čuvnici su obveznici civilne zaštite i sudjeluju u raznim oblicima civilne obveze, a u slučaju elementarnih nepogoda, ratnog stanja ili drugih oblika neposredne ugroženosti obavljaju poslove na koje ih rasporede nadležna tijela za civilnu zaštitu i obranu. Civilni pričuvnik može provesti u obavljanju civilne službe najviše dva mjeseca u jednoj godini. Civilni pričuvnici se mogu pozivati na obavljanje civilne službe do prestanka civilne obveze. Civilni pričuvnici koji su zaposleni dok izbivaju s posla zbog civilne službe ostvaruju prava na naknadu troškova prijevoza sred­stvima javnog prometa, smještaj i prehranu te prava iz radnog odnosa kao i pričuvnici koji izbivaju s posla zbog vojne obveze. Poljoprivrednici — civilni pričuvnici za vrijeme civilne služ­be imaju pravo na naknadu troškova prijevoza i novčanu naknadu u visini prosječne plaće u Republici Hrvatskoj, ovisno o broju dana provedenih u civilnoj službi. Civilnom pričuvniku se na njegov zahtjev odgađa civilna služba: 1. Civilna služba može se iznimno odgoditi zbog potreba služ­be, ako to zatraži tijelo ili pravna osoba u kojoj je civilni pri­čuvnik zaposlen — dok takva potreba postoji, a najdulje za jednu godinu. Civilna služba koja traje dulje od tri dana može se civilnom pričuvniku-poljoprivredniku i drugoj osobi koja samostalno obav­lja gospodarsku djelatnost, a koja je pozvana u civilnu službu, iznimno odgoditi zbog neodgodivih radova ako u njihovoj obitelji nema drugog člana sposobnog za privređivanje — najdulje tri mjeseca. Zahtjev za odgodu civilne službe civilni pričuvnik podnosi nadležnom uredu za obranu u roku od osam dana od dana primit­ka poziva za civilnu službu, a ako se odgoda traži zbog razloga navedenih u stavku 1. O zahtjevu za odgodu civilne službe odlučuje rješenjem nadležni ured za obranu. Žalbu protiv rješenja iz stavka 4. Civilnog obveznika novaka, civilnog ročnika i civilnog pričuvnika kod kojega je nastala promjena zdravstvenog stanja koje utječe na njegovu sposobnost za civilnu službu, može se na njegov zahtjev i po službenoj dužnosti uputiti nadležnom no­vačkom povjerenstvu Ministarstva obrane radi ocjene sposobnosti za civilnu službu. Civilnom ročniku i civilnom pričuvniku prestaje civilna obveza: 1. PRAVA I OBVEZE CIVILNIH ROČNIKA Članak 38. Civilni ročnici dužni su pravodobno dolaziti u pravnu osobu ili tijelo gdje obavljaju civilnu službu te savjesno obavljati poslove koji su im povjereni, kao i pridržavati se uputa u radu osobe zadužene za praćenje njegovog rada. Civilni ročnik može osobi zaduženoj za praćenje njegovog rada podnijeti prigovor ako smatra da se za vrijeme civilne službe prema njemu postupa na diskriminirajući i ponižavajući način. Ukoliko se nastali problemi ne riješe u pravnoj osobi ili tijelu gdje civilni ročnik obavlja civilnu službu, civilni ročnik može pisani prigovor iz stavka 1. Ako Povjerenstvo utvrdi da su prigovori civilnog ročnika osnovani upozorit će na to pravnu osobu ili tijelo, a može i premjestiti civilnog ročnika na obavljanje civilne službe u drugu pravnu osobu ili tijelo. Povjerenstvo ili članovi koje ono odredi mogu, radi utvr­đivanja činjenica za donošenje odluke iz stavka 3. Civilni ročnik za vrijeme obavljanja civilne službe ima pravo na dopust od 15 dana. Zbog naročitog zalaganja u obavljanju povjerenih mu poslova za vrijeme civilne službe civilnom ročniku se može odobriti nagradni dopust od pet do 10 dana. Civilni ročnik ima pravo na izvanredni dopust u trajanju do pet dana u slučaju: 1. Rješenje iz stavka 1. Civilni ročnik za vrijeme obavljanja civilne službe ima pravo na zaštitnu odjeću i na osigurani smještaj ako obavlja civilnu službu izvan mjesta boravišta udaljenog više od 80 km. Civilni ročnici za vrijeme obavljanja civilne službe ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu, zdravstveno osiguranje i prava u slučaju stradanja, oboljenja ili pogoršanja bolesti za vrijeme civilne službe prema propisima kojima su uređena ova prava osoba koje izvršavaju vojnu obvezu u Oružanim snagama Republike Hrvatske. Civilni ročnici za vrijeme civilne službe imaju prava iz radnog odnosa, socijalne skrbi, zapošljavanja, mirovinskog i invalid­skog osiguranja i druga prava kao i osobe koje se nalaze na služenju vojnog roka. Za vrijeme civilne službe civilnim ročnicima je zabranjeno organiziranje štrajkova i sudjelovanje u njima, kao i davanja bilo kakvih javnih izjava o pravnoj osobi ili tijelu kod kojeg obavljaju civilnu službu. Sve što civilni ročnik za vrijeme civilne službe sazna o prav­noj osobi odnosno tijelu kod kojeg obavlja civilnu službu i u vezi s njima, osim podataka koji su po propisima dostupni javnosti podaci koji su upisani u javne knjige i sl. Tu tajnu dužan je čuvati i nakon što mu prestane civilna služba. Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi vodi evidenciju o civilnim obveznicima. Civilnim obveznicima ministarstvo iz stavka 1. Iskaznica iz stavka 2. Način vođenja očevidnika i evidencije o obveznicima civilne službe te obrazac i sadržaj iskaznice civilne službe propisuje pravilnikom ministar nadležan za poslove socijalne skrbi, uz suglas­nost ministra obrane. Nadzor nad primjenom ovoga Zakona obavlja ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi. Nadzor nad radom ureda za obranu u smislu ovoga Zakona obavlja Ministarstvo obrane. FINANCIRANJE CIVILNE SLUŽBE Članak 47. Sredstva potrebna za provedbu ovoga Zakona osiguravaju se u ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi. KAZNENE ODREDBE Članak 48. Novčanom kaznom od 1. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 49. Civilni obveznici koji se na dan stupanja na snagu ovoga Zakona nalaze u civilnoj službi završit će civilnu službu po ranijim propisima. Na zahtjeve za civilnu službu koji su podnijeti do dana stupanja na snagu ovoga Zakona primijenit će se odredbe ovoga Zakona. Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi donijet će pravilnike iz članka 3. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. HRVATSKI SABOR Predsjednik Hrvatskoga sabora Zlatko Tomčić, v. ZAKON O DEVIZNOM POSLOVANJU GLAVA I. Osnovne odredbe Predmet Zakona? Banka i ovlašteno društvo? Vrijednosni papiri i izvedeni financijski instrumenti? ­kog društva u koje je ve? Izravnim ulaganjem ne smatra se ulaganje financijskih institucija dužni? Poslovi s vrijednosnim papirima? U kreditne poslove, u smislu ovoga Zakona, ubrajaju se i jamstva i garancije. Komercijalnim kreditom smatra se i financiranje od banke odgode pla? U financijske kredite ne ubrajaju se jamstva i garancije. Ugovor o kreditu banka uvijek sklapa u pisanom obliku. Hrvatska narodna banka propisuje uvjete i na? Krediti u stranim sredstvima pla? Odobreni kredit može se otpla? Poslovi s izvedenim financijskim instrumentima? Izravna ulaganja Izravna ulaganja nerezidenata i rezidenata? Poslovi s vrijednosnim papirima na trŽIŠtu kapitala Ulaganja rezidenata u vrijednosne papire u inozemstvu? Za druge vrijednosne papire koje rezidenti iz ovoga stavka mogu kupovati, Hrvatska narodna banka može odrediti rejting i zemlju izdavatelja te burzu i ure? Izdavanje, uvrštenje i prodaja stranih vrijednosnih papira u Republici Hrvatskoj? Ulaganje nerezidenata u vrijednosne papire u Republici Hrvatskoj? Poslovi s vrijednosnim papirima na trŽIŠtu novca? Rezidenti mogu u inozemstvu slobodno kupovati doma? Provjera uvjeta za izdavanje i uvrštenje stranih vrijednosnih papira u Republici Hrvatskoj? Poslovi s udjelima u investicijskim fondovima? Iznimno, rezidenti mogu koristiti financijske kredite iz inozemstva preko banaka u inozemstvu ako je ugovorom o kreditu ugovoreno pla? Zabrana se ne odnosi na banke, na rezidente kada odobravaju financijske kredite nerezidentima u sklopu izravnih vlasni? Depozitni poslovi Depozitni poslovi rezidenata? Hrvatska narodna banka odre? Rokovi za izvršenje naloga u platnom prometu s inozemstvom? Iznimno na prijenos dobiti u inozemstvo, koju nerezident ostvari izravnim ulaganjem primjenjuje se? Jednostrani prijenosi imovine — fizi? Postupak s prijavljenim iznosom gotovine u kunama, strane gotovine i? Pri tome visina troška ne može biti ve? Slanje i prijenos materijaliziranih vrijednosnih papira u inozemstvo ili iz inozemstva? Na rezidente koji u inozemstvu borave na temelju važe? Rezident ne smije platiti neistinitu tražbinu ili izdati nalog za pla? Ministarstvo financija obavlja kupoprodaju stranih sredstava pla? Promptna i terminska kupoprodaja stranih sredstava pla? Objavljivanje i primjena srednjeg te? Zaštitne odredbe Preduvjeti za poduzimanje zaštitnih mjera? Zaštitne mjere Hrvatske narodne banke iz? Poslovne knjige i izvješ? Rezidenti su obvezni Hrvatskoj narodnoj banci dostavljati izvješ? Nadzor nad poslovanjem u skladu s ovim Zakonom obavljaju Hrvatska narodna banka i Ministarstvo financija — Devizni inspektorat i Carinska uprava u daljnjem tekstu: nadzorna tijela. Stvarna nadleŽnost Nadležnost Ministarstva financija — Deviznog inspektorata? Nadležnost Ministarstva financija — Deviznog inspektorata i Hrvatske narodne banke? Nadležnost Ministarstva financija — Carinske uprave? Devizni inspektorat i carinsko tijelo, kada obavljaju deviznu kontrolu, privremeno? Gotovinu u kunama i stranu gotovinu odmah? Ovlaštene osobe Deviznog inspektorata mogu pravnoj ili fizi? Kad je kao po? Tko se nedopušteno bavi kupnjom, prodajom, davanjem ili uzimanjem strane gotovine u zajam, posredovanjem u kupnji, prodaji ili pozajmljivanju strane gotovine, ili se nedopušteno bavi mjenja? Odgovorna osoba koja sklapanjem ugovora, organiziranjem posla ili na drugi na? Prijelazne i završne odredbe Rok za donošenje podzakonskih propisa? Ministarstvo financija i Hrvatska narodna banka donijet? Rokovi za ukidanje ograni? Zakonski i podzakonski propisi koji prestaju važiti donošenjem ovoga Zakona te podzakonski propisi koji ostaju u primjeni do donošenja novih propisa? Zakona o kreditnim poslovima s inozemstvom »Narodne novine«, br. Upute koje prestaju važiti; b podzakonskih propisa izdanih na temelju Zakona o kreditnim poslovima s inozemstvom »Narodne novine«, br. Zakona o trgovini »Narodne novine«, br. Zakona o trgovini Odluka o obavljanju kompenzacijskih poslova s inozemstvom, »Narodne novine«, br. Stupanje na snagu Zakona? Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«. HRVATSKI SABOR Predsjednik Hrvatskoga sabora Zlatko Tom? ZAKON O DOPRINOSIMA ZA OBVEZNA OSIGURANJA I. Ovim se Zakonom ure? Za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti: 1. Za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje: 2. Za zdravstveno osiguranje: 3. Za osiguranje u slu? U smislu ovoga Zakona, pojedini pojmovi imaju sljede? OBVEZNIK DOPRINOSA TE OBVEZNIK OBRA? Obveznik je doprinosa te obveznik obra? Za­ko­na o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetni? Zakona o porezu na dohodak, obveznik je doprinosa i pla? Republika Hrvatska obveznik je doprinosa i pla? Zakona o mirovinskom osiguranju — na najnižu mjese? Zakona o mirovinskom osiguranju — na osnovicu iz? Zakona o mirovinskom osiguranju — na najnižu mjese? Zakona o zdravstvenom osiguranju — na osnovicu iz? Zakona o stažu osiguranja koji se ra? Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetni? Zakona o mirovinskom osiguranju — na najnižu mjese? Zakona o zdravstvenom osiguranju — na najnižu mjese? Hrvatski zavod za zapošljavanje obveznik je doprinosa te obveznik obra? Zakona o mirovinskom osiguranju i za osiguranika iz? Zakona o mirovinskom osiguranju — na najnižu mjese? Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje: 20. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje: 22. Zakona o zdravstvenom osiguranju, obveznik je doprinosa te obveznik obra? Zakona o mirovinskom osiguranju. OPĆE ODREDBE Članak 1. Državno odvjetništvo se ustanovljava kao jedinstveno pravosudno tijelo čiji se djelokrug, ovlasti i nadležnost utvrđuju zakonom. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske je dužno podnijeti najmanje jedanput godišnje izvješće o radu Hrvatskom saboru i Vladi Republike Hrvatske. Državni odvjetnik je odgovoran za obavljanje poslova iz djelokruga državnog odvjetništva kojeg zastupa i kojim upravlja. Svatko ima pravo ministarstvu nadležnom za poslove pra­vosuđa ili nadležnom državnom odvjetniku slati predstavke i pritužbe na rad njegova ili nižega državnog odvjetništva, i na njih u primjerenom roku dobiti odgovor. O takvom se slučaju, izvješćuje predsjednika Hrvatskoga sabora. Odluku predsjednika u roku od osam dana potvrđuje Državnoodvjetničko vijeće. U obavljanju svojih ovlasti državna su odvjetništva dužna jedno drugom pružati pravnu pomoć. Državna su tijela i pravne osobe dužni pružati pomoć državnom odvjetništvu u obavljanju njegovih ovlasti. USTROJSTVO I RAD 1. Njihova nadležnost, ovlasti, ustrojstvo i položaj uređuje se zakonom. Zamjenik državnog odvjetnika ovlašten je, kada zamjenjuje državnog odvjetnika, obavljati u postupku pred sudom ili drugim državnim tijelom sve radnje za koje je po zakonu ovlašten državni odvjetnik. Zamjenik državnog odvjetnika obavlja i druge radnje sukladno ovom Zakonu i uputama nadležnoga državnog odvjetnika. NADLEŽNOST I OVLASTI DRŽAVNIH ODVJETNIŠTAVA Članak 14. Zakona o sudovima pred županijskim sudom postupat će općinsko državno odvjetništvo kada se radi o kaznenim djelima iz nadležnosti općinskog suda. Istražnim radnjama prisustvuje državni odvjetnik koji postupa pred županijskim sudom, ako nadležni općinski državni odvjetnik ne izjavi da će on prisustvovati. Nadležni državni odvjetnik može u pojedinim predmetima angažirati stručnjake i izvan pravnog područja da na njegovoj strani sudjeluju u postupku kao savjetnici i daju stručnu pomoć državnom odvjetništvu. Odluke sudova i upravnih tijela i druga pismena dostavljaju se isključivo nadležnom državnom odvjetništvu. Glavni državni odvjetnik može odlučiti da poslove zastupanja u određenoj vrsti građanskih i upravnih predmeta obavlja jedno državno odvjetništvo za područje više stvarno nadležnih sudova i u skladu sa člankom 26. Na traženje državnog odvjetništ­va sudovi su dužni dostaviti na uvid pravomoćno dovršene spise. Iz opravdanih ra­zloga državni odvjetnik može povjeriti postupanje u pojedinač­nom predmetu drugom zamjeniku državnog odvjetnika istoga državnog odvjetništva ili drugom nižem državnom odvjetništvu. Državni odvjetnik dužan je dati pisani naputak ili pisani naputak ponoviti s obrazloženjem. U protivnom naputak se smatra povučenim. Nakon sudske odlu­ke zamjenik državnog odvjetnika ili državni odvjetnik nižega državnog odvjetništva, koji je postavio zahtjev u smislu stavka 2. UNUTARNJE USTROJSTVO DRŽAVNIH ODVJETNIŠTAVA 1. POSLOVI DRŽAVNOODVJETNIČKE UPRAVE Članak 29. Poslovi državnoodvjetničke uprave obuhvaćaju osiguranje uvjeta za pravilan rad i poslovanje državnog odvjetništva, a posebice: ustrojstvo unutarnjeg poslovanja u državnom odvjetništvu, skrb o urednom i pravodobnom obavljanju poslova u državnom odvjetništvu, poslove u svezi s predstavkama i pritužbama na rad državnog odvjetništva, stručne poslove u svezi s ostvarivanjem duž­nosti i prava službenika i namještenika u državnom od­vjet­ni­štvu, skrb o stručnom usavršavanju državnih odvjetnika, za­mjenika državnih odvjetnika, savjetnika, vježbenika i drugih služ­benika i namještenika u državnom odvjetništvu, vođenje statistike, financijsko i materijalno poslovanje državnog odvjetništva te druge poslove propisane zakonom i pravilnikom o unutarnjem poslovanju državnih odvjetništava u daljnjem tekstu: pravilnik o unutarnjem poslovanju. ODJELI I ODSJECI Članak 31. Na sjednicama državnoodvjetničkih odjela razmatraju se pitanja od interesa za rad odjela, a posebice praćenje rada, rasprav­ljanje o spornim pravnim pitanjima, ujednačavanje postupanja, i druga pitanja predviđena pravilnikom o unutarnjem poslovanju. IZVJEŠĆA a Posebna izvješća Članak 33. Na zahtjev ministra nadležnog za poslove pravosuđa u pojedinim slučajevima podnijet će i posebno izvješće. Dužnost podnošenja izvješća o namjeravanim radnjama ne sprječava radnju, koja se mora odmah poduzeti zbog opasnosti od zastare, odgode ili proteka roka. Izvješće sadrži podatke o završenim postupcima, o postupcima koji su u tijeku te radnjama koje su poduzeli ili će ih poduzeti. Više državno odvjetništvo može tražiti da se izvješća izrade posebno po vrstama predmeta. KOLEGIJ DRŽAVNOG ODVJETNIŠTVA Članak 35. Kolegij državnog odvjetništva: — daje mišljenje o obnašanju državnoodvjetničke dužnosti povodom prigovora u postupku ocjenjivanja, — daje mišljenje o kandidatima za zamjenike državnog odvjetnika u svom ili neposredno nižem državnom odvjetništvu, — daje mišljenje o kandidatima za državne odvjetnike u neposredno nižem državnom odvjetništvu, — daje mišljenje o godišnjem rasporedu poslova, — obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom. Prošireni kolegij sačinjavaju svi zamjenici Glavnoga državnog odvjetnika te županijski državni odvjetnici. PRAVOSUDNA UPRAVA Članak 40. U pravosudnu upravu spadaju poslovi koji služe izvršavanju ovlasti državnih odvjetništava a posebno izrada zakona i drugih propisa za ustanovljavanje, djelokrug i ustrojstvo državnog odvjetništva, skrb za školovanje i stručno usavršavanje državnih odvjetnika, zamjenika državnih odvjetnika i drugih službenika i namještenika, osiguranje materijalnih, financijskih, prostornih i drugih uvjeta za rad državnih odvjetništava, prikupljanje statistič­kih i drugih podataka o djelovanju državnih odvjetništava, ispitivanje predstavki i pritužbi građana na rad državnih odvjetništava koje se odnose na odugovlačenje u davanju ocjene o osnovanosti podnesene kaznene prijave ili na ponašanje državnog odvjetnika, zamjenika državnog odvjetnika ili drugog djelatnika državnog odvjetništva prema stranci u tijeku postupka ili obavljanja drugih službenih radnji, nadzor nad financijskim i materijalnim poslovanjem državnih odvjetništava, nadzor nad redovitim obavljanjem poslova u državnom odvjetništvu, kao i druge upravne zadaće i poslove određene zakonom. Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa može tražiti od državnih odvjetništava izvješća i podatke iz poslova pravosudne uprave, koji su mu potrebni za obavljanje poslova iz svog djelokruga za provedbu zadaća iz ovoga Zakona, te u tom dijelu obavljati i izravan uvid u rad državnih odvjetništava kao i tražiti izvješća o razlozima nepostupanja u pojedinim predmetima. Glavnom državnom odvjetniku, državnim odvjetnicima, zamjenicima državnih odvjetnika, savjetnicima i stručnim suradnicima izdaje se službena iskaznica. Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom propisuje obrazac i postupak izdavanja službene iskaznice. DRŽAVNI ODVJETNICI I NJIHOVI ZAMJENICI 1. IMENOVANJE I RAZRJEŠENJE DRŽAVNIH ODVJETNIKA a Imenovanje državnih odvjetnika Članak 47. Za Glavnoga državnoga odvjetnika može se imenovati osoba koja ispunjava opće i posebne uvjete za imenovanje za zamjenika u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske. Županijski državni odvjetnik imenuje se iz redova državnih odvjetnika i zamjenika županijskog odvjetništva ili višeg odvjetništva, koji su najmanje pet godina obavljali državnoodvjetničku dužnost. Oglas o slobodnim mjestima objavljuje se u »Narodnim novinama«, a po potrebi i na drugi način, a sadrži poziv kandidatima da u roku, koji ne smije biti kraći od 15 dana a niti dulji od 30 dana, podnesu prijavu s dokazima o ispunjavanju uvjeta propisanih za imenovanje državnog odvjetnika kao i podatke o svom radu. Odluku o objavi oglasa o slobodnim mjestima iz stavka 1. Za kandidata za županijskoga državnog odvjetnika zatražit će mišljenje i od Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, a za kandidata za općinskoga državnog odvjetnika od kolegija županijskoga državnog odvjetništva i županijskoga državnog odvjetnika. Uz poziv na davanje mišljenja, Glavni državni odvjetnik će dostaviti prijave s dokazima i podacima koje su kandidati priložili, ocjenu obnašanja dužnosti, te druge podatke o kandidatima kojima Državno odvjet­ništvo Republike Hrvatske raspolaže po službenoj dužnosti. Odluku o prestanku dužnosti županijskog i općinskoga državnog odvjetnika po stavku 1. Glavni državni odvjetnik, županijski i općinski državni odvje­tnik bit će razriješen ako: 1. U prijedlogu se mora navesti osnova i razlozi za razrješenje. Prethodno se državnom od­vjetniku mora omogućiti da se izjasni o svim odlučnim činjenicama. Razriješeni državni odvjetnik nastavlja s radom kao zamjenik državnog odvjetnika u državnom odvjetništvu u kojem je imenovan za zamjenika državnog odvjetnika. Ako županijski, odnosno općinski državni odvjetnik prestane obnašati svoju dužnost prije isteka mandata iz bilo kojega razloga, Glavni državni odvjetnik ovlastit će zamjenika državnog odvjetnika istog ili drugoga državnog odvjetništva da obavlja poslove državnog odvjetnika, do imenovanja novoga državnog odvjetnika. Ostatak teksta pogledajta ovdje: ZAKON O DRŽAVNIM POTPORAMA I. OPĆE ODREDBE Predmet Zakona Članak 1. Subjekti primjene Članak 2. DRŽAVNE POTPORE Pojam državnih potpora Članak 3. Opća zabrana i izuzeća od opće zabrane Članak 4. Nadležnost Agencije Članak 5. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja u daljnjem tekstu: Agencija odobrava i nadzire provedbu državnih potpora te nalaže povrat državnih potpora koje su dane ili korištene protivno propisima. Djelokrug Agencije u odnosu na državne potpore Članak 6. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih država članica. POSTUPAK ODOBRAVANJA, NADZORA PROVEDBE I POVRATA DRŽAVNIH POTPORA Članak 7. Ako ovim Zakonom nije drukčije propisano, na postupak odobravanja državnih potpora, nadzora provedbe državne potpore, odnosno povrata državne potpore koja je dodijeljena protivno propisima, podredno se primjenjuju odredbe Zakona o proračunu i Zakona o općem upravnom postupku, osim članka 266. Zakona o općem upravnom postupku. Protiv akata Agencije kojima se okončavaju postupci iz članka 7. Dostava podataka i isprava Članak 9. Prethodno obvezujuće mišljenje Agencije Članak 10. Ako Agencija u ovome roku ne donese ovo mišljenje, predmetni predlagatelj prijedloga akta predmnijeva da je Agencija donijela pozitivno mišljenje te obavještava Agenciju o istome. Predlagatelj akta može dostaviti prijedlog akta u postupak Vladi Republike Hrvatske zajedno s predmetnom obavijesti ako u roku od 15 radnih dana od dostave navedene obavijesti Agenciji Agencija ne donese ovo mišljenje. Prethodno odobrenje Agencije Članak 11. Postupak odobravanja Članak 13. Ako Agencija utvrdi da prijedlog državne potpore nije sukladan odredbama ovoga Zakona, Agencija odbija davanje odobrenja u roku iz stavka 1. Davatelj državne potpore može dodijeliti predmetnu državnu potporu ako u roku od 15 radnih dana od dostave navedene obavijesti Agenciji Agencija ne donese odluku iz stavka 2. Povrat i naknadno odobrenje državne potpore Članak 14. Ako se državna potpora dodijeli bez odobrenja Agencije iz članka 13. Naknadno odobrenje Agencija može donijeti uz navođenje posebnih uvjeta i rokova za provedbu državne potpore. Nadzor provedbe i povrat državne potpore Članak 15. Podaci i evidencije o državnim potporama Članak 17. Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja propisuje oblik i sadržaj te način prikupljanja podataka i vođenja evidencija o državnim pot­porama. Akti Agencije iz članka 10. Tajnost podataka Članak 19. Godišnja izvješća Članak 20. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 21. Obvezuje se Agencija da utvrdi popis važećih programa držav­nih potpora i drugih akata kojima su odobrene ili dane državne potpore do stupanja na snagu Zakona o državnim potporama »Narodne novine«, br. Agencija donosi izmjene i dopune Statuta i drugih općih akata Agencije u svrhu usklađivanja s odredbama ovoga Zakona u roku 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Propis iz članka 4. Sredstva za rad Agencije sukladno odredbama ovoga Zakona, osiguravaju se u državnom proračunu. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«. HRVATSKI SABOR Predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks, v. ZAKON O DRŽAVNIM SLUŽBENICIMA 1. Dio UVODNE ODREDBE 1. Odjeljak SADRŽAJ I PRIMJENA Predmet Zakona Članak 1. Ovim se Zakonom uređuje ravnopravni odnos između držav­nih službenika i države kao poslodavca, jedinstvena pravila koja reguliraju prijam u državnu službu, klasifikaciju radnih mjesta državnih službenika, stručno osposobljavanje i usavršavanje državnih službenika, napredovanje u službi kao i druga pitanja od značaja za ostvarivanje prava i obveza državnih službenika te određena pitanja od značaja za uređivanje i ostvarivanje prava, obveza i odgovornosti namještenika. Primjena Zakona Članak 2. Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se na državne službenike u tijelima državne uprave, pravosudnim tijelima, kaznenim tijelima, stručnoj službi Hrvatskoga sabora, Ureda predsjednika Republike Hrvatske, stručnoj službi i uredima Vlade Republike Hrvatske, stručnoj službi Ustavnog suda Republike Hrvatske, stručnoj službi pučkog pravobranitelja, stručnoj službi pravobranitelja za djecu, stručnoj službi pravobranitelja za ravnopravnost spolova, Državnom uredu za reviziju i u drugim tijelima koja se osnivaju za obavljanje državne službe u daljnjem tekstu: državna tijela. Državni službenici i namještenici Članak 3. Prava, obveze i odgovornosti državnih službenika Članak 4. Odjeljak NAČELA Načelo zakonitosti i pravne sigurnosti Članak 5. Državni službenici u obavljanju državne službe postupaju na temelju zakona i drugih propisa donesenih na temelju zakona. Načelo zabrane diskriminacije i povlašćivanja Članak 6. Državni službenici u svojem postupanju ne smiju diskriminirati ili povlašćivati građane po osnovi dobi, nacionalnosti, etničke i teritorijalne pripadnosti, jezičnog i rasnog podrijetla, političkih ili vjerskih uvjerenja ili sklonosti, invalidnosti, obrazovanja, socijalnog položaja, spola, bračnog ili obiteljskog statusa, spolne orijentacije ili nekih drugih razloga suprotnih Ustavom i zakonima utvrđenim pravima i slobodama. Načelo hijerarhijske podređenosti Članak 7. Načelo odgovornosti za rezultate Članak 8. Državni službenici dužni su ostvariti postavljene ciljeve i odgovaraju za svoje postupke i rezultate rada. Dio PRAVA I DUŽNOSTI DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I. Poglavlje TEMELJNA PRAVA Pravo na rad u prikladnim uvjetima Članak 9. Pravo na plaću i druga materijalna prava Članak 10. Pravo na jednako postupanje i jednake mogućnosti napredovanja Članak 11. Pravo na zaštitu od neopravdanog premještaja ili udaljenja s radnog mjesta Članak 12. Pravo na kandidiranje na izborima Članak 13. Pravo na predstavku Članak 14. Državni službenik ima pravo davati prijedloge u vezi s ostvarivanjem prava iz državne službe, uputiti predstavku i pritužbu te dobiti na njih odgovor. Poglavlje DUŽNOSTI DRŽAVNIH SLUŽBENIKA 1. Odjeljak NAČELA PONAŠANJA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA Obavljanje dužnosti i obveza postupanja u skladu sa zakonima Članak 15. Državni službenik obvezan je svoje dužnosti predviđene opisom poslova radnog mjesta obavljati ispravno, na vrijeme, savjesno, stručno, ne koristeći ih radi osobnog probitka, u skladu s načelom javnosti, poštujući pri tome ustavni i pravni poredak Republike Hrvatske. Zabrana zlouporabe ovlasti Članak 16. Državni službenik obvezan je pri obavljanju svojih dužnosti postupati u skladu s načelom zakonitosti i zaštite javnog interesa i zabranjuje mu se zlouporaba ovlasti u postupanju prema strankama i suradnicima radi postizanja vlastitog interesa ili interesa druge fizičke ili pravne osobe. Dužnost odbijanja ponuđenih darova Članak 17. Državnom službeniku je zabranjeno zahtijevati ili primati darove za osobnu korist, korist obitelji ili organizacije, radi povoljnog rješenja predmeta upravnog ili drugog postupka. Zabrana neopravdanog nagrađivanja drugih državnih službenika Članak 18. Državni službenik ne smije nuditi ni davati darove ili druge koristi drugom državnom službeniku, njegovom srodniku ili bračnom, odnosno izvanbračnom drugu, radi ostvarivanja vlastite koristi. Dužnost pružanja informacija i obrazloženja o upravnim poslovima Članak 19. Dužnost pravodobnog i učinkovitog izvršavanja poslova Članak 20. Državni službenik je dužan obavljati poslove učinkovito i pravodobno te u skladu sa zakonom pružiti pravnu pomoć izbjegavajući neopravdano složene i teško provedive postupke i sprječavajući situacije koje mogu dovesti do postupanja štetnog za očuvanje pravnog interesa stranaka ili države. Dužnost čuvanja službene tajne i poštivanja privatnosti Članak 21. Obveza čuvanja službene ili druge tajne traje i po prestanku službe, a najduže pet godina od prestanka službe, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno. Dužnost stručnog postupanja Članak 22. Dužnost prisutnosti na radnom mjestu Članak 23. Državni službenik nema pravo na plaću za vrijeme neopravdane odsutnosti s rada. Uporaba povjerene imovine Članak 24. Državni službenik obvezan je s dužnom pažnjom koristiti se imovinom koja mu je povjerena u svrhu obavljanja njegovih dužnosti i ne smije je koristiti za postizanje osobnog interesa ili druge nezakonite aktivnosti. Osobno ponašanje Članak 25. Odjeljak NALOZI Dužnost izvršavanja naloga Članak 26. Državni službenik dužan je povjerene poslove obavljati u skladu sa zakonom, drugim propisima i pravilima struke te izvršavati naloge čelnika tijela i nadređenoga državnog službenika koji se odnose na državnu službu, te bez posebnog naloga obavljati zadatke radnog mjesta na koje je raspoređen. Dužnost odbijanja naloga Članak 27. Ako je nalog potpisao ministar ili drugi čelnik središnjeg tijela državne uprave, službenik će o nalogu pisano obavijestiti Vladu. Mogućnost odbijanja naloga Članak 28. Izvršavanje poslova koji nisu u opisu radnog mjesta državnog službenika Članak 29. Od državnog se službenika može zatražiti da u iznimnim ili hitnim slučajevima, a najduže 30 dana neprekidno, sukladno svojim stručnim sposobnostima i vještinama, obavlja poslove koji nisu u opisu poslova radnog mjesta na koje je raspoređen. Dužnost zamjene odsutnog državnog službenika Članak 30. Državni je službenik dužan po nalogu nadređenog, sukladno svojim sposobnostima, u interesu službe zamijeniti privremeno odsutnog državnog službenika. Zabrana postupanja izvan ovlasti Članak 31. Odjeljak SUKOB INTERESA Zabrana otvaranja obrta ili osnivanja pravne osobe Članak 32. Državnom službeniku nije dozvoljeno otvaranje obrta ili osnivanje trgovačkog društva ili druge pravne osobe u području djelatnosti na kojem je zaposlen kao državni službenik, odnosno u području djelatnosti koje je povezano sa poslovima iz djelokruga tijela u kojem je zaposlen. Mogućnost obavljanja dodatnog posla Članak 33. Dužnost prijavljivanja mogućeg sukoba interesa Članak 34. Ako te okolnosti dovode ili mogu dovesti do sukoba interesa, čelnik tijela donijet će odluku o izuzimanju državnog služ­benika od rada na određenim poslovima. Sudjelovanje u radu trgovačkog društva ili drugih pravnih osoba Članak 35. Zabrana poticanja na političko organiziranje Članak 36. Državni službenik za vrijeme radnog vremena ne smije poticati ostale državne službenike da se uključe u rad političke stranke. Zabrana donošenja pojedinih odluka Članak 37. Državni službenik ne smije donositi odluke, odnosno sudjelovati u donošenju odluka koje utječu na financijski ili drugi interes: a njegovoga bračnog ili izvanbračnog druga, djeteta ili roditelja, b fizičkih, odnosno pravnih osoba s kojima ostvaruje ili je ostvarivao službene ili poslovne kontakte u posljednje dvije godine, c fizičkih, odnosno pravnih osoba koje su u posljednjih pet godina financirale njegovu izbornu kampanju, d trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe u kojoj se državni službenik namjerava zaposliti, e udruženja ili pravne osobe u kojoj je na mjestu upravitelja ili člana upravnog odbora, f fizičke ili pravne osobe čiji je predstavnik, zakonski zastupnik ili stečajni upravitelj ili g fizičke ili pravne osobe s kojima je državni službenik, njegov bračni drug, dijete ili roditelj u sporu ili je njihov dužnik. Dio UPRAVLJANJE U DRŽAVNOJ SLUŽBI Središnje tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose Članak 38. Središnje tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose odgovorno je za provedbu ovoga Zakona, prati stanje i predlaže mjere za razvoj državne službe i obavlja nadzor nad provedbom Zakona. Ustrojstvene jedinice nadležne za razvoj i upravljanje kadrovima Članak 39. Dio PRIJAM U DRŽAVNU SLUŽBU I POPUNJAVANJE RADNIH MJESTA 1. Odjeljak PRETPOSTAVKE ZA PRIJAM U DRŽAVNU SLUŽBU Utvrđivanje radnih mjesta Članak 40. Obveznost planiranja Članak 41. Postupak prijma u državnu službu može se provesti samo u skladu s planom prijma u državnu službu utvrđenim u skladu s odredbama ovoga Zakona, osim u slučaju potrebe prijma u državnu službu na određeno vrijeme. Odjeljak PLAN PRIJMA U DRŽAVNU SLUŽBU Plan prijma u službu Članak 42. Priprema i donošenje plana Članak 43. Objava plana o prijamu u državnu službu Članak 44. Plan prijma u državnu službu objavljuje se u »Narodnim novinama«, najmanje jednom dnevnom listu koji se prodaje na cijelom području Republike Hrvatske i na web stranici središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose. Odjeljak NAČINI POPUNJAVANJA RADNIH MJESTA Popunjavanje radnih mjesta Članak 45. Raspored službenika izabranog putem javnog natječaja ili internog oglasa Članak 46. Ako čelnik tijela u kojem službenik radi ne odgovori u roku od osam dana, smatra se da je suglasan s premještajem službenika u drugo državno tijelo. Odjeljak POSTUPAK PRIJAMA U DRŽAVNU SLUŽBU Redoviti i izvanredni postupak Članak 47. Uvjeti za prijam u državnu službu Članak 48. Zapreke za prijam u državnu službu Članak 49. U državnu službu ne mogu biti primljene osobe: a protiv kojih se vodi kazneni postupak ili koje su osuđene za kaznena djela za koje je propisana kazna od najmanje dvije godine zatvora prema domaćem ili međunarodnom pravu za kaznena djela protiv života i tijela, čovječnosti, morala, javnog ili privatnog vlasništva, javne uprave i javnog interesa ili zbog pronevjere u jav­nom sektoru, osim ako je nastupila rehabilitacija prema posebnom zakonu, b kojima je prestala državna služba zbog teške povrede služ­bene dužnosti, u razdoblju od četiri godine od prestanka državne službe, c kojima je prestala državna služba zbog toga što nisu zadovoljile na probnom radu, u razdoblju od četiri godine od prestanka državne službe. Zabrana rasporeda državnih dužnosnika na radna mjesta državnih službenika Članak 50. Državni dužnosnici ne mogu biti raspoređeni na radna mjesta državnih službenika bez postupka prijma u državnu službu putem javnog natječaja i u tom postupku ne smiju imati povlašteni položaj, ako ovim ili posebnim zakonom nije drukčije propisano. Utvrđivanje liste kandidata i testiranje Članak 51. U komisiji obvezno mora biti predstavnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose. Izbor kandidata s liste iz stavka 1. Prije pokretanja novog postupka prijma u državnu službu za ista radna mjesta preispitat će se sadržaj testiranja i imenovati nova komisija za provedbu natječaja. Rješenje o prijamu u državnu službu i rasporedu na radno mjesto Članak 52. Žalba odgađa izvršenje rješenja. Dan početka rada utvrđen rješenjem o rasporedu na radno mjesto može se iz opravdanih razloga odgoditi za najviše 60 dana, o čemu se donosi posebno rješenje. U tom slučaju može se ponovno raspisati natječaj za popunjavanje istoga radnog mjesta. Odjeljak PROBNI RAD Obveza probnoga rada Članak 53. Obavljanje probnog rada Članak 54. Njegov rad prati i ocjenjuje neposredno nadređeni službenik. Ocjenjivanje službenika na probnom radu Članak 55. Ostatak zakona se nalazi ovdje: ZAKON O DRŽAVNOJ REVIZIJI pročišćeni tekst I. TEMELJNE ODREDBE Članak 1. OBAVLJANJE REVIZIJE Članak 4. Zakonski predstavnik pravne osobe kod koje se obavlja revizija obvezan je ovlaštenom državnom revizoru staviti na raspolaganje cjelokupnu potrebnu dokumentaciju, isprave, izvješća i drugu evidenciju te pružiti druge informacije radi obavljanja revizije. Ovlašteni državni revizor ne smije obavljati reviziju: a ako je član nadzornog odbora ili kojega drugog organa pravne osobe gdje se obavlja revizija, b ako je sudjelovao u vođenju poslovnih knjiga ili izradbi financijskih izvještaja pravne osobe kod koje se obavlja revizija, c ako je suprug a , krvni srodnik u pravoj liniji do četvrtoga stupnja srodstva, a u pobočnoj liniji do drugog stupnja srodstva, staratelj, usvojitelj, usvojenik, hranitelj jednog od zakonskih pred­stavnika pravne osobe ili članova nadzornog odbora. Izvješće revizora sastavlja se sukladno revizijskim standardima iz članka 4. O prigovoru odlučuje glavni državni revizor u roku od 30 dana. Osobi koja s uspjehom položi ispit glavni državni revizor izdaje certifikat ovlaštenoga državnog revizora. DRŽAVNI RED ZA REVIZIJU Članak 10. Glavni državni revizor bit će razriješen dužnosti prije isteka vremena na koje je imenovan: — ako to sam zatraži, — ako uz svoj pristanak bude imenovan na drugu dužnost, — ako trajno izgubi sposobnost obavljanja svoje dužnosti i — ako bude osuđen za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje dužnosti glavnoga državnog revizora. Glavni državni revizor po prestanku dužnosti ima pravo na mirovinu prema propisima kojima je uređeno pravo na mirovinu zastupnika u Hrvatskom saboru. Sredstva za rad Državnog ureda za reviziju osiguravaju se u državnom proračunu. KAZNENE ODREDBE Članak 16. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 17. Devedesetog dana od dana stupanja na snagu Zakona o državnoj reviziji »Narodne novine«, br. ZAKON O ELEKTRONIČKIM MEDIJIMA I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim se Zakonom uređuju prava, obveze i odgovornosti prav­nih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost proizvodnje i objavljivanja programskih sadržaja i programskih usluga putem elektro­ničkih medija, te interes Republike Hrvatske u području elektro­ničkih medija. Elektroničke publikacije: programski sadržaji koje fizičke ili pravne osobe prenose putem informacijsko-komunikacijskih veza na način da su dostupni širokoj javnosti bez obzira na njihov opseg. Djelatnost proizvodnje i prijenosa programskih sadržaja i programskih usluga: djelatnost radija i televizije, te objavljivanje elektroničkih publikacija bez obzira na tehničke značajke medija na kojem su objavljene. Ovim pojmom obuhvaćeni su i oblici međusobnog posredovanja ili razmjene radijskih i televizijskih programskih sadržaja između pojedinih nakladnika u svrhu njihova priopćavanja javnosti. Prijenos ne obuhvaća komunikacijske usluge pružanja pojedinih informacija ili drugih poruka na pojedinačni zahtjev, kao što su kopiranje na daljinu telekopiranje , elektroničke baze podataka i druge slične usluge. Programski sadržaji: informacije svih vrsta vijesti, mišljenja, obavijesti, poruke i druge informacije , te autorska djela koja se objavljuju putem elektroničkih medija u svrhu obavješćivanja i zadovoljavanja kulturnih, obrazovnih i ostalih potreba te javne komunikacije. Nadležno ministarstvo: ministarstvo koje obavlja upravne i stručne poslove u području javnog informiranja. Ministar: ministar nadležnog ministarstva. OPĆA NAČELA Članak 3. Djelatnost objavljivanja programskih sadržaja i programskih usluga prema ovom Zakonu i posebnim zakonima obavlja naklad­nik upisan u sudski ili drugi registar u Republici Hrvatskoj, te ako uz opće uvjete ima sjedište i uredništvo u Republici Hrvatskoj. Republika Hrvatska osigurava slobodu prijenosa i primanja programskih sadržaja iz drugih država na svojem području, a može u pojedinim slučajevima ograničiti slobodu objavljivanja tih sadržaja samo u skladu s međunarodnim ugovorima i ovim Zakonom. Djelatnost objavljivanja programskih sadržaja od interesa je za Republiku Hrvatsku kada se programski sadržaji odnose na: — ostvarivanje prava na javno informiranje i na obavješ­te­nost svih državljana Republike Hrvatske, pripadnika hrvatskih nacionalnih manjina i zajednica u inozemstvu, te ostvarivanje prava nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, — ostvarivanje ljudskih prava i političkih prava građana te unapređivanje pravne i socijalne države te civilnog društva, — očuvanje hrvatskog nacionalnog i kulturnog identiteta, — poticanje kulturnog stvaralaštva, — kulturu javnoga dijaloga, — razvoj obrazovanja, znanosti i umjetnosti, — zaštitu prirode, okoliša i ljudskog zdravlja. DJELATNOST RADIJA I TELEVIZIJE 1. Uvjeti za obavljanje djelatnosti radija i televizije Članak 10. Djelatnost radija i televizije sukladno članku 37. Programska načela i obveze Članak 11. Uz zahtjev za prethodnu suglasnost nakladnik prilaže mišljenje iz stavka 3. Posebna prava urednika i novinara koja nastaju zbog promjena ili dopuna programske osnove uređuju se ugovorom. Programski sadržaji nakladnika koji obavlja djelatnost radija i televizije trebaju osobito: — objavljivati istinu, poštovati ljudsko dostojanstvo i ljudska prava i temeljne slobode te pridonositi poštovanju tuđih mišljenja i uvjerenja, — pridonositi slobodnom oblikovanju mišljenja, svestranom i objektivnom informiranju slušatelja i gledatelja, kao i njihovoj izobrazbi i zabavi, — promicati hrvatske kulturne stečevine i poticati slušatelje i gledatelje na sudjelovanje u kulturnom životu, — promicati međunarodno razumijevanje i osjećaj javnosti za pravdu, braniti demokratske slobode, služiti zaštiti okoliša, boriti se za ravnopravnost žena i muškaraca, — promicati razumijevanje za pripadnike nacionalnih manjina. Državna tijela i njihovi predstavnici, te sindikati i različite interesne skupine ne smiju utjecati na nakladnika glede stvaranja radijskog i televizijskog programa. Programski sadržaji koji mogu štetiti fizičkom, psihičkom ili moralnom razvoju djece i mladeži ne smiju biti na rasporedu kada će ih oni zbog vremena objavljivanja vjerojatno gledati, a prije njihova objavljivanja nakladnik je obvezan objaviti odgovarajuće upozorenje. Besplatno oglašavanje mora biti posebno označeno. Za ovakvo oglašavanje i teletrgovinu odgovaraju naručitelj i nakladnik. Promidžbeni spotovi i teletrgovina mogu se umetati i za vrijeme programa ali tako da integritet i vrijednost programa te nositelja prava ne budu oštećeni, ukoliko su ispunjeni uvjeti iz stavaka 4. Daljnje prekidanje je dozvo­ljeno ako je predviđeno trajanje filmova barem 20 minuta dulje od dva ili više cjelokupnih blokova od 45 minuta. Druge informativne emisije, dokumentarni, vjerski programi i programi za djecu, ako su kraći od 30 minuta, neće se prekidati promidžbenim spotovima ili spotovima za teletrgovinu. Ukoliko je njihovo trajanje 30 minuta ili dulje, primjenjivat će se odredbe iz prethodnih stavaka ovoga članka. Vrijeme objavljivanja Članak 22. Vlastita proizvodnja Članak 23. U udio iz stavka 1. Hrvatska audiovizualna djela Članak 26. Europska audiovizualna djela Članak 28. Audiovizualna djela neovisnih proizvođača Članak 30. Objava nužne obavijesti Članak 32. Pravo na kratku informaciju Članak 33. Pravo javnosti na praćenje značajnijih događaja Članak 34. Povezivanje televizijskih i radijskih programa u mreže Članak 35. Regionalna mreža programa je televizijski ili radijski program iz ovoga članka koji je dostupan za više od 70% stanovništva regije. Neprofitni radijski i televizijski programi Članak 36. Elektroničke publikacije Članak 38. Zabranjeno je objavljivati programske sadržaje drugih elektroničkih medija putem informacijsko-komunikacijskih veza bez pisane prethodne suglasnosti nakladnika čije se programske sadržaje namjerava objaviti. Nakladnik je dužan pri objavi promidžbenih sadržaja putem informacijsko-komunikacijskih veza kojima je namjena neposredno sklapanje ugovornih odnosa s korisnicima, namjeru sklapanja ugovora jasno iskazati kao i nedvosmisleno upozoriti na financijske posljedice koje proizlaze za drugu stranu u slučaju sklapanja ugovora. Zaštićene usluge Članak 41. Zaštićenom uslugom smatra se objavljivanje informacija i audiovizualnih usluga na osnovi pojedinačnog zahtjeva, koje su dostupne isključivo na temelju ugovora, odnosno uz naplatu naplatna TV, audio i video usluge na zahtjev, kodirani radijski i televizijski programi i sl. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA 1. Javnost vlasništva Članak 44. Povezane osobe Članak 45. Ograničenje koncentracije Članak 46. Nedopuštenom koncentracijom u području medija smatra se ako: — nakladnik elektroničkog medija koji ima koncesiju na državnoj razini i ima udio u kapitalu drugog nakladnika koji ima istu takvu koncesiju ili koncesiju na regionalnoj, županijskoj, gradskoj ili općinskoj razini, s više od 25%, i obrnuto, — nakladnik elektroničkog medija koji ima koncesiju na državnoj razini i ima udio u kapitalu nakladnika koji izdaje dnevne novine koje se tiskaju u više od 3. Smatra se da postoji nedopuštena koncentracija u području medija i u slučajevima iz članka 46. Na nakladnike se primjenjuju propisi o zaštiti tržišnog natjecanja. Odredbe o vlasništvu i koncentraciji primjenjuju se i na strane pravne i fizičke osobe bez obzira na to u kojoj državi imaju svoje sjedište odnosno stalno prebivalište osim ako je ovim Zakonom drugačije određeno. Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Članak 56. VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE Članak 58. Sjedište Vijeća je u Zagrebu. Predsjednik vijeća obavlja svoju dužnost profesionalno kao zaposlenik Vijeća. Plaće članova Vijeća utvrđuje Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Članovi Vijeća mogu biti samo državljani Republike Hrvatske koji imaju stručno znanje, sposobnosti i iskustvo u djelatnosti radija ili televizije, ili u izdavačkoj, kulturnoj ili sličnoj djelatnosti. Za početni sastav Vijeća, dva člana se imenuju na vrijeme od 3 godine, dva člana na vrijeme od 4 godine i tri člana na vrijeme od 5 godina. Vijeće: — provodi postupak dodjele koncesije sukladno ovom Zakonu i posebnom propisu, — donosi odluku o oduzimanju koncesije u slučajevima predviđenim ovim Zakonom, — vodi očevidnik nakladnika elektroničkih publikacija, — daje odobrenje iz članka 51. Način i postupak donošenja odluke o dodjeli i oduzimanju koncesije Vijeće utvrđuje svojim poslovnikom. Odluke Vijeća o dodjeli i oduzimanju koncesija objavljuju se u »Narodnim novinama«. Za obavljanje administrativnih i stručnih poslova Vijeće može osnovati stručnu službu, dok tehničke i stručne poslove iz područja telekomunikacija za Vijeće obavlja Hrvatska agencija za telekomunikacije. Postupak dodjele koncesije za obavljanje djelatnosti radija i televizije Članak 62. Ponuda mora sadržavati podatke o financijskoj sposobnosti ponuđača za obavljanje djelatnosti nakladnika. U tom će se slučaju sklopiti dodatak ugovoru o koncesiji ili odgovarajući novi ugovor. Naknada za koncesiju uplaćuje se u korist Državnog proračuna. Nadzor nad zakonitošću rada nakladnika obavlja nadležno ministarstvo. ZABRANA I PRESTANAK OBAVLJANJA DJELATNOSTI Članak 69. PREKRŠAJNE ODREDBE Članak 70. OPĆE ODREDBE SadrŽaj i podruČje primjene Članak 1. OpĆi pojmovi Članak 2. U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeća značenja: 1. Primjena prava Članak 3. Davatelj usluga informacijskog društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužan je postupati i pružati usluge u skladu sa zakonima i drugim propisima Republike Hrvatske. Iznimka od primjene prava Članak 4. Sloboda obavljanja usluga informacijskog druŠtva Članak 5. OBVEZA INFORMIRANJA I KOMERCIJALNA PRIOPĆENJA OpĆe informacije Članak 6. SadrŽaj komercijalnog priopĆenja Članak 7. Davatelj usluga dužan je osigurati da svaki podatak iz komercijalnog priopćenja, koji je dijelom ili u cijelosti usluga informacijskog društva, jasno i nedvosmisleno zadovoljava sljedeće uvjete: — da je komercijalno priopćenje moguće kao takvo jasno identificirati u trenutku kada ga korisnik primi, — da je osobu u čije je ime sastavljeno komercijalno priopćenje moguće jasno identificirati, — da svaki promotivni poziv za stavljanje ponude iz komercijalnog priopćenja uključujući popuste i poklone mora biti jasno identificiran kao takav, — da uvjeti koji se moraju ispunjavati za stavljanje ponude iz komercijalnog priopćenja moraju biti lako dostupni, te predočeni jasno i nedvosmisleno. NetraŽena komercijalna priopĆenja NeŽeljena telekomunikacijska priopĆenja Članak 8. Korištenje elektroničke pošte u svrhu slanja netraženoga komercijalnog priopćenja neželjenoga telekomunikacijskog priopćenja dopušteno je samo uz prethodni pristanak osobe kojoj je takva vrsta priopćenja namijenjena, a u skladu s odredbma Zakona o telekomunikacijama. ISPRAVE U ELEKTRONIČKOM OBLIKU Oblik i valjanost ugovora u elektroniČkom obliku Članak 9. Supsidijarna primjena propisa Članak 10. Ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, na obveznopravne odnose proizašle iz ili u vezi s ugovorima sklopljenima elektroničkim putem ili u elektroničkom obliku primjenjivat će se odredbe Zakona o obveznim odnosima, odnosno odgovarajući propis koji uređuje ugovorne odnose. ElektroniČki potpis Članak 11. Kada se kao pretpostavka valjanosti i nastanka ugovora traži potpis osobe, smatrat će se da tome uvjetu udovoljava elektronička poruka potpisana elektroničkim potpisom u skladu s odredbama Zakona o elektroničkom potpisu. Podaci i obavijesti za sklapanje ugovora Članak 12. Dostupnost ugovora i opĆih uvjeta poslovanja Članak 13. Ugovorne odredbe i odredbe općih uvjeta poslovanja ugovora sklopljenih u elektroničkom obliku koje sklapaju davatelji usluga informacijskog društva moraju biti dostupne korisnicima usluga na način da im je omogućeno njihovo spremanje, ponovno korištenje i reproduciranje. Potvrda primitka Članak 14. Trenutak sklapanja ugovora Članak 15. ODGOVORNOST DAVATELJA USLUGA INFORMACIJSKOG DRUŠTVA OpĆa odredba Članak 16. Privremena pohrana caching Članak 17. Davatelj usluga informacijskog društva koji podatke, što ih je unio korisnik, priopćava putem komunikacijske mreže nije odgovoran za automatsku, posredničku i privremenu pohranu, koja služi samo za učinkovitije oblikovanje prijenosa podataka koju su tražili drugi korisnici ako: — ne mijenja podatke, — uvažava uvjete za pristup podacima, — postupa u skladu s pravilima za ažuriranje podataka, — djeluje u skladu s dopuštenom primjenom tehnologija za prikupljanje podataka, — trenutačno ukloni ili trenutačno onemogući pristup podacima koje je pohranio odmah čim je saznao da su podaci u polazištu uklonjeni iz prijenosa putem mreže ili je onemogućen pristup do njih ili je sud ili drugo nadležno tijelo naredilo njihovo uklanjanje ili onemogućavanje pristupa. Pohrana hosting Članak 18. Davatelj usluga koji putem elektroničkog upućivanja otvori pristup trećim podacima nije odgovoran za te informacije: — ako nema saznanja niti je mogao znati o nedopuštenom djelovanju korisnika ili sadržaju podataka u tim informacijama, — ako odmah čim je saznao da se radi o nedopuštenom djelovanju ili podatku ukloni ili onemogući pristup podacima. ZaŠtita prava Članak 20. Odredbe ovoga Zakona, a posebno odredbe članka 16. Obveze davatelja usluga informacijskog druŠtva Članak 21. INSPEKCIJSKI NADZOR Članak 22. KAZNENA ODREDBA Članak 23. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 24. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«. HRVATSKI SABOR Predsjednik Hrvatskoga sabora Zlatko Tomčić, v. ZAKON O ELEKTRONIČKOM POTPISU I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim se Zakonom uređuje pravo fizičkih i pravnih osoba na uporabu elektroničkog potpisa u upravnim, sudskim i drugim postupcima, poslovnim i drugim rad­njama, te prava, obveze i odgovornosti fizičkih i pravnih osoba u svezi s dava­njem usluga certificira­nja elektroničkog potpisa, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno. Znače­nje pojedinih izraza Članak 2. Pojedini izrazi koji se rabe u ovom Zakonu imaju s­ljedeće znače­nje: 1. Elektronički potpis — znači skup podataka u elektroničkom obliku koji su pridruženi ili su logički povezani s drugim podacima u elektroničkom obliku i koji služe za identifikaciju potpisnika i vjerodostojnosti potpisanoga elektroničkog doku­menta, 2. Napredan elektronički potpis — znači elektronički potpis koji pouzdano jamči identitet potpisnika i koji udovo­ljava zahtjevima sadržanim u članku 4. Potpisnik — znači osobu koja posjeduje sredstvo za izradu elektroničkog potpisa kojim se potpisuje, a koja djeluje u svoje ime ili u ime fizičke ili pravne osobe koju predstav­lja, 4. Elektronički zapis — je cjelovit skup podataka koji su elektronički generirani, poslati, prim­ljeni ili sačuvani na elektroničkom, magnetnom, optičkom ili drugom mediju. Sadržaj elektroničkog zapisa uk­ljučuje sve oblike pisanog i drugog teksta, podatke, slike i crteže, karte, zvuk, glazbu, govor, računalne baze podataka, 5. Podaci za izradu elektroničkog potpisa — znače jedinstvene podatke, poput kodova ili privatnih kriptografskih k­ljučeva, koje potpisnik koristi za izradu elektroničkog potpisa, 6. Sredstvo za izradu elektroničkog potpisa — znači odgova­rajuću računalnu opremu ili računalni program koji potpisnik koristi pri izradi elektroničkog potpisa, 7. Sredstvo za izradu naprednoga elektroničkog potpisa — znači sredstvo za izradu potpisa koje udovo­ljava zahtjevima iz članka 9. Podaci za verificira­nje elektroničkog potpisa — znače podatke poput kodova ili javnih kriptografskih k­ljučeva koji se koriste u svrhu verificira­nja ovjere elektroničkog potpisa, 9. Sredstvo za verificira­nje potpisa — znači odgovarajuću računalnu opremu ili računalni program koji se koristi za prim­jenu podataka za verificira­nje potpisa, 10. Certifikat — znači potvrdu u elektroničkom obliku koja povezuje podatke za verificira­nje elektroničkog potpisa s nekom osobom i potvrđuje identitet te osobe 11. Kvalificirani certifikat — znači certifikat koji udovo­ljava zahtjevima iz članka 11. Davate­lj usluga certificira­nja — znači pravnu ili fizičku osobu koja izdaje certifikate ili daje druge usluge povezane s elektroničkim potpisima, 13. Sredstvo za elektronički potpis — znači računalnu opremu ili računalni program ili ­njihove relevantne sastojke koji su namije­njeni za primjenu od strane davate­lja usluga certificira­nja za dava­nje usluga u vezi s elektroničkim potpisima ili su namije­njeni za primjenu kod izrade ili verificira­nja elektroničkih pot­pisa. ELEKTRONIČKI POTPIS I NAPREDAN ELEKTRONIČKI POTPIS Članak 3. Elektronički potpis u smislu ovoga Zakona je skup podataka u elektroničkom obliku koji služe za identifikaciju potpisnika i potvrdu vjerodostojnosti potpisanoga elektroničkog zapisa. Napredan elektronički potpis je u smislu ovoga Zakona, elektronički potpis koji: 1. Napredan elektronički potpis ima istu pravnu snagu i zamje­njuje vlastoručni potpis, odnosno vlastoručni potpis i otisak pečata ako je izrađen u skladu s odredbama ovoga Zakona, te ako su ispu­njeni ostali uvjeti propisani ovim Zakonom i propisima koji su donijeti na teme­lju ovoga Zakona. Ne može se odbiti prihvaća­nje dokumenta samo zbog toga što je sači­njen i izdan u elektroničkom obliku s elektroničkim potpisom ili naprednim elektroničkim potpisom. Odredbe iz članka 6. Ministar gospodarstva propisat će pravilnikom koje se mjere zaštite elektroničkog potpisa i naprednoga elektroničkog potpisa te mjere provjere identiteta potpisnika moraju poduzeti prema stavku 1. Elektronički potpis izrađuje se sredstvima za izradu elektroničkog potpisa. Napredan elektronički potpis izrađuje se sredstvima za izradu naprednoga elektroničkog potpisa. Sredstvo za izradu naprednoga elektroničkog potpisa mora osigurati: 1. Sredstvo za izradu naprednoga elektroničkog potpisa ne smije prilikom izrade naprednoga elektroničkog potpisa promijeniti podatke koji se potpisuju ili onemogućiti potpisniku uvid u te podatke prije procesa izrade naprednoga elektroničkog potpisa. CERTIFIKATI I DAVANJE USLUGA CERTIFICIRANJA Članak 10. Certifikat je, u smislu ovoga Zakona, svaka elektronička potvrda kojom se potvrđuje identitet potpisnika u postupcima razmjene elektroničkih zapisa. Kvalificirani certifikat je, u smislu ovoga Zakona, svaka elektronička potvrda kojom davate­lj usluga izdava­nja kvalifici­ranih certifikata potvrđuje napredni elektronički potpis. Kvalificirani certifikat iz stavka 1. Davate­lj usluga izdava­nja kvalificiranih certifikata dužan je osigurati rizik od odgovornosti za štete koje nastanu obav­lja­njem usluga certificira­nja obvezno osigura­nje. Ministar gospodarstva pravilnikom utvrđuje najniži iznos osigura­nja iz stavka 3. Davate­lj usluga certificira­nja može obav­ljati usluge certifici­ra­nja ako ima: 1. Ministar gospodarstva pravilnikom propisuje vrstu, sadržaj i način dostave dokumentacije o ispu­njava­nju uvjeta iz stavka 1. Davate­lji usluga certificira­nja ne trebaju posebnu dozvolu za obav­lja­nje usluga. Ministarstvo gospodarstva u da­lj­njem tekstu: Ministarstvo nadležno je za vođe­nje evidencije o davate­ljima usluga certificira­nja. Davate­lj usluge certificira­nja mora prijaviti Ministarstvu početak obav­lja­nja usluga certificira­nja najma­nje osam dana prije početka rada. Uz prijavu iz stavka 1. Ministarstvo upisuje davate­lje usluga certificira­nja u Eviden­ciju davate­lja usluga certificira­nja u Republici Hrvatskoj u da­lj­njem tekstu: evidencija , odmah nakon što davate­lj usluge certifi­cira­nja podnese prijavu kojom obavještava Ministarstvo o početku obav­lja­nja usluga. Upis u evidenciju ne podliježe vođe­nju upravnog postupka. Ministar gospodarstva propisat će pravilnikom sadržaj evi­den­cije, način vođe­nja evidencije, kao i obrasce prijave za upis u evidenciju te prijave za upis promjena. Davate­lj usluga izdava­nja kvalificiranih certifikata mora ispu­njavati uz uvjete sadržane u članku 12. Takove informacije, koje mogu biti dostav­ljene elektronički, mo­raju biti napisane i priprem­ljene u razum­ljivom obliku na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu. Relevantni dijelovi tih informacija moraju također biti raspoloživi na zahtjev trećih osoba koje koriste certifikat, 12. Davate­lj usluga izdava­nja kvalificiranih certifikata obav­lja usluge na teme­lju dozvole koju izdaje Ministarstvo, na zahtjev davate­lja usluge. Dozvola za izdava­nje kvalificiranih certifikata u da­lj­njem tekstu: dozvola ima znače­nje rješe­nja izdanog u upravnom postupku. Dozvola se izdaje u roku od 15 dana od dana podnoše­nja urednog zahtjeva. U upravnom postupku za izdava­nje dozvole u pita­njima koja nisu uređena ovim Zakonom primje­njuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku. Davate­lji usluga izdava­nja kvalificiranih certifikata kojima je izdana dozvola upisuju se u Re­gistar davate­lja usluga izdava­nja kvalificiranih certifikata u Republici Hrvatskoj u da­lj­njem tekstu: re­gistar , koji vodi Ministarstvo. Dozvola mora sadržavati re­gistarski broj pod kojim je davate­lj usluge upisan u re­gistar i datum upisa u re­gistar. Davate­lj usluge izdava­nja kvalificiranih certifikata može započeti s obav­lja­njem usluge danom upisa u re­gistar. Ministar gospodarstva propisat će pravilnikom sadržaj i način vođe­nja re­gistra, kao i obrasce zahtjeva za izdava­nje dozvole, s naznakom potrebnih priloga zahtjevu. Usluge certificira­nja može obav­ljati i tijelo državne uprave, ako ispu­njava sve uvjete propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na teme­lju ovoga Zakona. Djelokrug, sadržaj i nosite­lji poslova certificira­nja u i za tijela državne uprave utvrđuju se uredbom Vlade Republike Hrvat­ske. Usluge certificira­nja u Republici Hrvatskoj mogu obav­ljati samo re­gistrirani, odnosno evidentirani davate­lji usluga certifi­cira­nja. Davate­lji usluga certificira­nja koji su upisani u re­gistar davate­lja usluga izdava­nja kvalificiranih certifikata mogu tu či­njenicu naznačiti u izdanim kvalificiranim certifikatima. Re­gistar davate­lja usluga izdava­nja kvalificiranih certifikata i evidencija davate­lja usluga certificira­nja su javni i vode se u elektroničkom obliku. Popis davate­lja usluga izdava­nja kvalificiranih certifikata upisanih u re­gistar i popis davate­lja usluga certificira­nja upisanih u evidenciju, kao i izmjene i dopune, objav­ljuju se u »Narodnim novinama«. PRAVA, OBVEZE I ODGOVORNOSTI POTPISNIKA I DAVATELJA USLUGA CERTIFICIRANJA Članak 23. Potpisnici svojevo­ljno određuju davate­lja usluga certificira­nja. Potpisnik može koristiti usluge certificira­nja od jednog i više davate­lja usluga certificira­nja. Potpisnici koji to žele, mogu koristiti usluge certificira­nja od davate­lja usluga u inozemstvu. Potpisnici preuzimaju usluge certificira­nja na teme­lju ugovora s odabranim davate­ljima usluga certificira­nja. Potpisnici zaposleni u tijelu državne uprave ili kod pravne osobe koja ima javne ovlasti mogu biti isk­ljučeni iz primjene odredaba stavaka 1. Kvalificirani certifikat može se izdati svakoj osobi na ­njen zahtjev te na osnovi nesum­njivo utvrđenog identiteta i ostalih podrobnijih podataka o osobi za koju se izdaje kvalificirani certifikat. Davate­lj usluga certificira­nja izdaje certifikat za svakoga pojedinačnog potpisnika na teme­lju ugovora s potpisnikom. Svaki potpisnik dužan je poduzeti sve potrebne organiza­cijske i tehničke mjere zaštite od gubitaka i šteta koje može uzrokovati drugim potpisnicima, davate­ljima usluga certificira­nja ili trećim osobama. Potpisnik je dužan paž­ljivo koristiti i čuvati sredstva i podatke za izradu elektroničkog potpisa, koristiti sredstva i podatke za izradu elektroničkog potpisa u skladu s odredbama ovoga zakona, zaštititi i čuvati sredstva i podatke za izradu elektroničkog potpisa od neovlaštenog pristupa i uporabe. Potpisnik je dužan dostaviti davate­lju usluga certificira­nja sve potrebne podatke i informacije o promjenama koje utječu ili mogu utjecati na točnost elektroničkog potpisa u roku od dva dana od nastalih promjena. Potpisnik je dužan trenutno zatražiti opoziv svog certifikata u svim slučajevima gubitka ili ošteće­nja sredstava ili podataka za izradu svoga elektroničkog potpisa. Potpisnik odgovara za nepravilnosti koje su nastale zbog neispu­njava­nja obveza utvrđenih odredbama članka 25. Potpisnik može iznimno biti oslobođen odgovornosti u slučajevima kada može dokazati da oštećena osoba nije poduzela ili je pogrešno poduzela rad­nje vezane za provjeru elektroničkog potpisa. Davate­lj usluga certificira­nja ima obvezu: 1. Davate­lj usluga certificira­nja dužan je prekinuti uslugu certi­ficira­nja, odnosno izvršiti opoziv certifikata, onim potpisnicima: 1. Davate­lj usluga certificira­nja dužan je ažurno voditi eviden­ciju svih opozvanih certifikata. Davate­lj usluga certificira­nja dužan je obavijestiti potpisnika o opozivu certifikata u roku od 24 sata od prim­ljene obavijesti odnosno nastanka okolnosti zbog koje se certifikat opoziva. Davate­lj usluga certificira­nja dužan je obavijestiti Ministarstvo o svakom opozivu certifikata odmah, a najkasnije u roku od 24 sata od poslane obavijesti iz stavka 3. Davate­lj usluga certificira­nja koji izdaje kvalificirane certifikate mora čuvati svu dokumentaciju o izdanim i opozvanim certifikatima kao sredstvo dokaziva­nja i verifikacije u sudskim, upravnim i drugim postupcima, u roku od najma­nje 10 godina od ­njihova izdava­nja. Davate­lj usluga certificira­nja je dužan: 1. Mjere i postupke iz stavka 1. Davate­lj usluga certificira­nja je dužan o prekidu ugovora zbog moguće­g stečaja ili potrebe, odnosno namjere prestanka poslova­nja obavijestiti svakog potpisnika i Ministarstvo najma­nje tri mjeseca prije isteka ugovorom povjerenih mu usluga certifi­cira­nja. Davate­lj usluge certificira­nja je dužan osigurati kod drugog davate­lja usluga certificira­nja nastavak obav­lja­nja usluga certifi­cira­nja za potpisnike kojima je izdao certifikate, a ukoliko za to nema mogućnosti, dužan je opozvati sve izdane certifikate i o tome odmah obavijestiti Ministarstvo. Davate­lj usluga certificira­nja koji prekida s obav­lja­njem usluga certificira­nja dužan je dostaviti svu dokumentaciju u svezi s obav­ljenim uslugama certificira­nja drugom davate­lju usluga na koje­ga prenosi obveze s osnove obav­lja­nja usluga certificira­nja, odnosno Ministarstvu ako nema drugog davate­lja usluga. Ministarstvo mora odmah osigurati izvrše­nje opoziva svih certifikata koje je izdao davate­lj usluga koji je iz bilo kojih razloga prekinuo obav­lja­nje certificira­nja, a nije osigurao nastavak obav­lja­nja kod drugog davate­lja usluga certificira­nja i nije opozvao izdane certifikate. Davate­lj usluga certificira­nja mora omogućiti povezanost svoje evidencije izdanih i opozvanih certifikata s drugim davate­ljima usluga certificira­nja uz primjenu raspoložive informacijske tehnologije i uz uporabu tehničkih i programskih sredstava čije je djelova­nje u skladu s važećim međunarodnim normama. Ministar znanosti i tehnologije, uz prethodno miš­lje­nje ravnate­lja Državnog zavoda za normizaciju i mjerite­ljstvo, pravilnikom utvrđuje tehnička pravila za osigurava­nje povezanosti evidencija izdanih i opozvanih certifikata davate­lja usluga certificira­nja u Republici Hrvatskoj. Tehnička pravila iz stavka 2. Davate­lj usluga certificira­nja sa sjedištem u inozemstvu Članak 35. Usluge certificira­nja mogu obav­ljati i davate­lji usluga certificira­nja sa sjedištem u inozemstvu koji su za te poslove re­gistrirani u jednoj od zema­lja članica Europske unije. Usluge certificira­nja mogu obav­ljati i davate­lji usluga certifi­cira­nja sa sjedištem u inozemstvu kada ispu­njavaju uvjete propisane ovim Zakonom za izdava­nje kvalificiranih certifikata i kada su upisani u re­gistar davatelja usluga izdava­nja kvalifi­ciranih certifikata. Kvalificirani certifikati koje su izdali davate­lji usluga certifi­cira­nja sa sjedištem u jednoj od zema­lja članica Europske unije imaju istu pravnu snagu kao i kvalificirani certifikati izdani u Republici Hrvatskoj. Kvalificirani certifikati koje su izdali davate­lji usluga certi­fici­ra­nja sa sjedištem u inozemstvu izvan Europske unije imaju istu pravnu snagu kao i kvalificirani certifikati izdani u Republici Hrvatskoj: — ako davate­lj usluga certificira­nja ispu­njava uvjete propisane ovim Zakonom za izdava­nje kvalificiranih certifikata i ako je re­gistriran u Republici Hrvatskoj, — ako domaći davate­lj usluga koji je upisan u re­gistar davate­lja usluga izdava­nja kvalificiranih certifikata jamči za takav kvalificirani certifikat, — ako tako određuje bilateralni ili multilateralni sporazum između Republike Hrvatske i drugih zema­lja ili međunarodnih organizacija, — ako je kvalificirani certifikat ili davate­lj usluga izdava­nja kvalificiranih certifikata priznat na teme­lju bilateralnog ili multi­lateralnog sporazuma između Europske unije i trećih zema­lja ili međunarodnih organizacija. Inspekcijski nadzor nad radom davate­lja usluga certificira­nja provodi Ministarstvo. Nadzor nad radom davate­lja usluga certificira­nja u području prikup­lja­nja, uporabe i zaštite osobnih podataka potpisnika mogu provoditi i državna te druga tijela određena zakonom i drugim propisima koji uređuju zaštitu osobnih podataka.